OBILJEŽENA 21. GODIŠNJICA STRADANJA I PROGONA BUGOJANSKIH HRVATA
Obilježena 21. godišnjica stradanja i progona bugojanskih HrvataPolaganjem vijenaca pred Spomen obilježjem na katoličkom gradskog groblju Sultanovići te misom zadušnicom za 311 poginulih i ubijenih hrvatskih civila i vojnika, koju je u župnoj crkvi Sv. Ante predvodio fra Hrvoje Radić, u Bugojnu je u nedjelju obilježena 21. godišnjica progona i stradanja hrvatskog stanovništva. Iz Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata HVO HB Bugojno podsjećaju da se 27 srpnja navršila 21 godina od egzodusa bugojanskih Hrvata.
Članovi stradalničkih Udruga pozvali su mjerodavne pravosudne institucije da se aktivnije uključe u istrage o zločinima nad Hrvatima Bugojna koje bi trebale rezultirati novim optužnicama, prije svega, protiv Dževada Mlaće, predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojna.
Upravo odnos prema Mlaći najbolje ilustrira odnos bh pravosuđa prema hrvatskim žrtvama Bugojna i egzodusu bugojansakih Hrvata. Umjesto istraga o odgovornosti za progon 15 tisuća Hrvata iz Bugojna, otvaranje više od deset logora za Hrvate kroz koje je prošlo oko dvije tisuće hrvatskih zatočenika, ubojstva, torture te nasilno odvođenje 26 zatočenika od kojih se njih 19 još uvijek vode kao nestali, Mlaćo i danas, 21 godinu poslije realizacije plana etničkog čišćenja Bugojna te usprkos neoborivim dokazima poput njegova ratnog dnevnika, mirno živi i radi u Bugojnu. Prije nekoliko godina i doslovno se vratio na mjesto zločina. Predaje matematiku u Gimnaziji u Bugojnu, u ratu jednom od najzloglasnijih logora za Hrvate, uz Stadion i BH Banku.
Upravo bi Mlaćino te procesuiranje vojnog vrha Armije BiH na čelu sa Selmom Cikotićem, ratnim zapovjednikom Operativne skupine Zapad i bivšim ministrom obrane BiH, uvjerene su obitelji nestalih, riješilo misterij nestanka 19 hrvatskih logoraša, a majkama i očevima nestalih, onima koji su još živi, konačno dozvolilo da mirno pokopaju svoju djecu.
Dosadašnja uhićenja nekoliko nižerangiranih pripadnika Armije BiH nisu dala željene rezultate. Do tijela nestalih nije se došlo ni nakon nagodbe koju je s Tužiteljstvom BiH sklopio Enes Handžić. Svoj dio dogovora, otkrivanje grobnice s tijelima nekoliko nestalih, Handžić je uvjetno ispunio jer pronađene posmrtne ostatke, više puta spaljene, bilo je nemoguće identificirati.
„Obveza preživjelih je da njeguju sjećanje na sve nevine žrtve, kao i da novim naraštajima prenose istinu o stradanju Hrvata”, naglasili su predstavnici stradalničkih Udruga Bugojna na 21 godišnjici stradanja bugojanskih Hrvata.
Bude li se istina o ratu u Bugojnu pisala prema optužnicama donesenim pred pravosuđem BiH, umjesto Udruženog zločinačkog plana kojeg je osmislio i proveo bošnjački vojni i politički vrh, kvalifikacije koju je ratnim događanjima u Bugojnu dalo Tužiteljstvo BiH, a Sud je potom osporio, rat u Bugojnu bit će opisan kao sukob u kojemu su Hrvati protjerali sami sebe, pozatvarali se u logore, nasilno odvodili jedni druge, a u općem ratnom ludilu ni 21 godinu poslije ne mogu se sjetiti gdje su odveli 19 zatočenika, mahom hrvatskih intelektualaca. Takvu „istinu i pravdu“ Hrvatima Bugojna servira pravosuđe BiH!
