Zbog dvostrukih aršina iz Sarajeva općine ostale bez 21 milijuna KM za borbu s posljedicama epidemije
Nakon velikog pritiska bošnjačke politike i medija Vlada Federacije BiH izmijenila je jučer svoju raniju odluku o raspodjeli 21 milijuna KM nižim razinama na način da će navedeni transfer biti preusmjeren Ministarstvu zdravstva FBiH koje bi trebalo kupiti opremu u navedenom iznosu, piše Večernji list BiH.
Veliki pritisak
Prema novoj odluci, medicinska oprema koja će biti nabavljena u cilju borbe protiv pandemije koronavirusa trebala bi biti raspodijeljena na zavode za javno zdravstvo županija, koji će onda, shodno broju stanovnika i drugim kriterijima, dijeliti dalje opremu općinama i gradovima. Za ovu odluku glasovali su ministri iz SDA i SBB-a, dok hrvatski ministri nisu glasovali, budući da se ne slažu s raspodjelom po principu broja stanovnika. Zanimljivo je da ni ministar unutarnjih poslova FBiH Aljoša Čampara, koji je među prvima javno izrazio neslaganje s ranijom odlukom, nije glasovao za ovu novu odluku. Razlog je što Vlada jučer nije usvojila njegov prijedlog da se Bosanskopodrinjskoj županiji dodatno od 21 milijuna KM transferira 2,9 milijuna, a Posavskoj 1,5 milijuna KM grant sredstava.
To što su bošnjačke stranke i mediji raspodjelu proračunskog novca naprasno počeli dovoditi u vezu s brojem stanovnika, tražeći tako nelogičnosti u sada već poništenoj odluci federalne Vlade, nije ostalo neprimjećeno. HDZ-ov zastupnik u Parlamentarnoj skupštini BiH Predrag Kožul podsjetio je da upravo dvije dominantno bošnjačke županije, Sarajevska i Bosansko-podrinjska županija, godinama dobivaju dvostruko više novca od ostalih županija. – Mi već godinama upozoravamo da pri raspodjeli javnih prihoda ove dvije županije dobivaju dvostruko više novca po stanovniku od ostalih. Tako nepošteno raspoređen novac mjeri se stotinama milijuna maraka u posljednjih 15 godina – rekao je Kožul za HMS.
On je, kao i drugi hrvatski dužnosnici, i ranije upozoravao na diskriminacijsku praksu pri raspodjeli sredstava od javnih prihoda gdje su sustavno zakidana područja gdje većinski žive Hrvati. Za takve radnje najodgovornijim smatra Federalni zavod za statistiku. Prema njihovim podacima, broj stanovnika u većinski hrvatskim područjima bio je značajno umanjen dok je u bošnjačkim povećavan (u Goraždu za čak 100 posto), uspoređujući ih s rezultatima popisa iz 2013. godine.
Niže razine
Na raspodjelu novca žalile su se i neke većinski bošnjačke županije i lokalne zajednice, a reakcije nisu izostale ni na jučerašnje povlačenje Vladine odluke o raspodjeli sredstava nižim razinama. Tako je oštro reagirao načelnik općine Bužim Mersudin Nanić. Ova općina u Unsko-sanskoj županiji trebala je dobiti 400 tisuća maraka prema poništenoj odluci federalne Vlade. Za tu i druge male općine diljem Federacije upravo je ova odluka bila nada da će financijski preživjeti ovu godinu i pandemiju koronavirusa. Osvrćući se na kritike Vladine odluke, koje su dolazile iz Zenice, Tešnja, Visokog i nekih drugih lokalnih zajednica, Nanić kaže da “dok su sve općine godinama povlačile milijune, a Bužim tek poneku mrvicu”, te općine nisu se bunile na nepravdu prema Bužimu. Nanić je pozvao sve one koji su se oglasili na ovu “nepravednu” odluku da predlože konkretan način podjele i da svojim radom i trudom pomognu Bužimu više od onog što je osporenom odlukom Vlade FBiH bilo planirano. I na ovom primjeru očito je kako je političko Sarajevo senzibilizirano isključivo na bošnjačke lokalne zajednice i da žele odluke federalnih vlasti podrediti isključivo tim interesima. Čak ako će to značiti propast i za neke “manje važne” bošnjačke općine.
vecernji.ba
