Stiže nam ‘krvava kiša’. Što to zapravo znači i kako nastaje?

Velika količina saharske prašine stigla je preko Sredozemnog mora u Europu. Jučer je zabilježena u švicarskim Alpama. Prašina je u subotu poslijepodne prekrila središnju Francusku, Švicarsku, južnu Njemačku i Austriju, piše portal Severeweather.eu, najavljujući da će se nastaviti pomicati sjevernije, odnosno istočnije. Do nedjelje ujutro oblak s prašinom trebao bi stići do Beneluksa, Češke i Mađarske, a tijekom dana preko Italije trebala bi stići i u naše krajeve.

Saharska prašina, poznata je i pod nazivom blatna kiša. Kiša koja ostavlja najčešće smeđe ili žućkaste tragove na površini ili izloženim objektima naziva se blatna kiša, a poznata je i kao žuta kiša, krvava kiša i obojena kiša.

Blatna kiša nastaje samo u određenim sinoptičkim situacijama. Na području naše regije nastaje kada je nad našim predjelima ili malo južnije u prizemnom sloju atmosferski sustav koji sadrži dosta vlage, ciklonalno polje ili i izraženi frontalni sustav, a u višim slojevima atmosfere (od 5 000 m i više) je izraženo jugozapadno ili južno strujanje. U takvim situacijama čestice pijeska iz sjeverne Afrike, odnosno područja Sahare dospijevaju u više slojeve atmosfere te ulaze u oblačne sustave, pa kiša koja pada iz njih u sebi sadrži saharski pijesak te je stoga obojena.

Valja napomenuti da kiša može dodatno biti onečišćena drugim česticama u atmosferi. U Europi blatne kiše najčešče su na području Pirinejskog poluotoka, Apeninskog poluotoka te na području Grčke gdje se ona češće pojavljuje upravo zbog blizine sjeverne Afrike i mogućnosti obogaćivanja zraka vlagom prilikom prelaska Sredozemnog mora. 

Ipak, nad našim područjima takve sinoptičke situacije nisu prečeste, a i blatna kiša nije opasna vremenska pojava te se u pravilu ne izdaju posebna meteorološka upozorenja, a često njezinu pojavu ne sadrži ni opća vremenska prognoza. Najčešće se spominje kao meteorološka zanimljivost.