Toniju Galiću iz Posušja nagrada na Simpoziju sanitarnih inženjera
Protekloga tjedna na Medicinskom fakultetu u Mostaru održan je Studenstki simpozij sanitarnog inženjerstva pod nazivom SanMo. Na simpoziju su sudjelovali studenti s različitih sveučilišta kako iz BiH tako i iz Hrvatske, njih ukupno 276. U dva dana simpozija mogla su se čuti različita predavanja stručnjaka iz ovog područja, a sudionici su tijekom simpozija sudjelovali na četiri radionice različite tematike. Od 21 studenstkog izlaganja, proglašena su tri najbolja od kojih je jedno i studenta sanitarnog inženjerstva iz Posušja, Tonija Galića. Njegov nagrađeni rad je naslovljen „Zastupljenost mikotoksina u tržišno najzastupljenijim žitaricama u Republici Hrvatskoj“. „Nagrada je sigurno nešto što se ne događa studentu svaki dan i zato je nagrada baš laska. Nagrada i ovaj rad mi daju vjetar u leđa za daljnje akademsko obrazovanje“, kazao je za naš radio Toni Galić.
Govoreći o nagrađenom radu, Toni nam je kazao da je su sve vježbe odrađene u Veterinarskom institutu u Zagrebu pod mentorstvom prof. dr. Jelke Plejadin. „Nismo još gotovi s radom, ali dosada smo stvarno imali jednu super suradnju i na tome od srca hvala mentorici. Problematika teme je dosta kompleksna i sveobuhvatna. Mikotoksini su sekundarni toksični metaboliti plijesni koji proizvode plijesni iz roda fusarium aspergillus pencillium. Predmet rada je njihova zastupljenost u žitaricama koja postaje javno zdrastveni problem, ali problem u koji se u Republici Hrvatskoj dosta ulaže. U Federaciji se nešto manje ulaže, ali zbog eko uzgoja koji je dosta popularan kod nas u Federaciji. I upravo je taj eko uzgoj ono što nas izvalači iz problema mikotoksina i njihove zasićenosti u žitaricama. RH dosta uvozi, pa tako uvozi i mikotoksine. To podliježe i detaljinim analizama, pa postoji i pravilnik koji propisuje kolika je maksimalna dopuštena koncentracija kontaminanata hrane, pa samim time i mikotoksina. Dosta se u Hrvatskoj ulaže sredstava u njihovo suzbijanje, njih je teško suzbiti, zato se i kontroliraju“, obajasnio je Toni za naš radio neke osnovne značajke svoga znastvenog rada.
Osim što je pomalo neočekivano došla nagrada, za Tonija je ipak najveći naglasak spomenutog simpozija u Mostaru bila zapravo sama organizacija Simpozija jer je u njoj sudjelovao od samog početka. „Cijela organizacija trajala je nešto manje od godinu rada. Iza nas je dosta sastanaka, odluka i timskog rada. Išlo je sve po planu. Imali smo na simpoziju dosta sudionika s više sveučilišta. Brojka od 276 sudionika puno govori o simpoziju i njegovoj uspješnosti. Nadamo se da će iz godine u godinu Simpozij sve više rasti i da će ga budući studenti shvatiti ozbiljno kao i mi“, kazao je Toni za naš radio.
Sanitarno inženjerstvo – od studija do posla
Toni je student pete godine sanitarnog inženjerstva. Kaže da nije lak studij, ali znanje je ipak na prvom mjestu, pa se isplati zagrijati stolicu. „Studij je dosta zanimljiv, i jako sveobuhvatan – jer se dotaknemo svih grana medicine i javnog zdravstva. Dosta se uči, uči naravno tko hoće, ali ako se želi znati što više o svojoj struci, svako učenje ne može biti teško jer time samo nadograđujete sebe. Rezultati koje postižemo su odraz nas, jer na koncu, znanje koje smo stekli nam sigurno nitko ne može oduzeti“, kazao je Toni za naš radio.
Toni se nakon studija vidi u Posušju ili barem u ovom djelu Hercegovine. No, uz posao na umu je dodatno akademsko obrazovanje. „Mislim da sam nažalost jedan od rijetkih koji bi volio živjeti i raditi u Posušju. Volio bih stvarati tu, koliko god je to moguće. Također, ako sve bude po planu, planiram se nastaviti školovati i upisati doktorski studij. Nastaviti akademsko obrazovanje i nadogaditi sebe u ponom smislu ove struke. Nadam se da ću moći doprinijeti svojoj zajednici, jer planiram prvo sreću potražiti ovdje u Hercegovini“, kazao je Toni. No, koliko je uopće prostora za struku sanitarnog inžinjera ovdje kod nas. „Što se tiče Posušja, tek je možda nekoliko ustanova koje možda tragaju za ovim profilom obrazovanja. Što se tiče Hercegovine, prostora ima i mislim da će ga biti sve više. Jer pandemija korona virusa je pokazala da je i naš rad važan, tako da mislim da ćemo biti sve potrebniji za budućnost. Na razini Federacije je dosta prostora za zapošljavanje ovog znanja. Tu su različiti zavodi za javno zdravstvo, sanitarne inspekcije, različite tvrtke… Sigurno ima prostora, stvar je truda, rada, zalaganja i neposustajanja“, smatra Toni. Također je dodao da je struka sanitarnog inženjera jako prepoznata u Republici Hrvatskoj, dok je u Federaciji znatno manje. „Kvote u našim institucijama su po jedan ili dva inžinjera po instituciji. Mislim da bi trebao tu biti roster od više sanitaraca“, kazao je Toni i dodao da se nada da će struka sanitarnog inženjera s vremenom i u Bosni i Hercegovini biti sve prepoznatljivija.
Budući da je vrijeme maturantima razmišljati o upisu na fakultete, Toni maturantima poručuju da ipak odaberu ono što vole jer kad radiš što voliš, zapravo posao ne doživljavaš kao teret. „Ja nisam žudio za nečim od čega ću imati previše koristi i mislim da to dokazuje odabir moga studija. Ipak, završeno obrazovanje je nešto što ćemo raditi cijeli život i mislim da je ključno odabrati ono što volimo. Zalaganje, trud i rad mogu napraviti u bilo kojoj struci da se istaknemo“, kazao je Toni koji će o poslu razmišljati kada privede kraju studij i svoj završni rad.
Radioposusje.ba (Z. Pišković)
