Čović za HMS: Četvrta federalna jedinica u našem prijedlogu je Sarajevo

Četvrta federalna jedinica u našem prijedlogu o preustroju BiH bila bi Sarajevo kao glavni grad BiH, otkrio je u intervju Hrvatskom Medijskom Servisu predsjednik HDZ BiH i Hrvatskog narodnog sabora i kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH dr Dragan Čović . Uvjeren je kako će za razgovor o preuređenju BiH u federalnu državu, nakon izbora imati sugovornike u Sarajevu.

Čović je izjavio i kako će tražiti da Hrvatima, odnosno HDZ-u BiH, u budućem sazivu Vijeća ministara pripadne pozicija ministra vanjskih poslova,

U intervju za Hrvatski Medijski servis Čović je govorio i o predizbornoj kampanji, formiraju vlasti nakon izbora, o tome koliko je pozicija Hrvatske kao članice EU i NATO-a ojačala političku i pregovaračku poziciju bh Hrvata, otklanjanju zapreka na europskom putu BiH, o zaustavljanju negativnih gospodarskih trendova i drugim aktualnim temama.Intervju je snimala i internet televizija HDZ BiH zahvaljujući kojoj smo u mogućnosti objaviti i video verziju intervjua.

HMS: Još je tri tjedna tjedna do izbora, postoji li bilo što što se do sada dogodilo ili što bi se moglo dogoditi, a što bi vas pokolebalo u uvjerenju da ćete biti izabrani za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Čović: Dobro, ne bih baš rekao da će me pokolebati, jer ja baš nisam osoba koja savije leđa bez obzira kako se čuje s druge strane. Ja mislim da smo na jednoj realnoj osnovi postavili moju poziciju kao kandidata za budućeg člana Predsjedništva. I vjerujem da HNS, stranke okupljene oko njega i HDZ, s onim što nude jedan hrvatski odgovor na bezbroj pitanja o kojima ćemo danas razgovarati, ja vjerujem da ima iza sebe jednu ogromnu potporu hrvatskog glasačkog tijela. Odnosno, uvjeren sam, iako uvijek postoji mogućnost za neki inženjering, mi ne trebamo to gledati, mi se trebamo jednostavno okrenuti budućnosti, svoj posao ovih preostalih dvadesetak dana profesionalno odraditi i vjerujem da tada ne bi trebalo biti problema ni oko hrvatskog člana Predsjedništva ali ni oko uspostave vlasti nakon izbora. Drugim riječima, ja mislim da ćemo imati dominantnu većinu u Domu naroda, iako nam taj izborni zakon ne ide na ruku, bez obzira na to što netko šalje signale druge vrste. Ali dobro, izborna je kampanja, svak’ vidi svoju šansu, nitko se nije kandidirao da bi priznao da neće pobijediti. No, sam uvjeren da ono što radimo, radimo za dobro naroda i ako ovako nastavimo nema razloga da taj rezultat ne bude i bolji od onog što smo mi planirali.

HMS: Kako ocjenjujete odnos vaših protukandidata u kampanji prema vama. Primjećujemo da vi uglavnom ne govorite o njima i ako govorite ne govorite negativno.

Čović: Pa to je stav koji ću i dalje zadržati. Bez obzira tko su predstavnici jednog, drugog ili trećeg naroda za člana Predsjedništva BiH, ja vjerujem da je svak’ u jednoj dobroj volji krenuo u kampanju. Nastojat ću da se ne bavim ni jednim kandidatom. Već sam rekao onaj koji dobije kod Srba dominantni broj glasova, on je budući kolega u Predsjedništvu, jednako tako kod Bošnjaka, kao što ja očekujem da dominantni hrvatski glasovi će odlučivati tko će biti hrvatski član Predsjedništva bez obzira na kojekakve kalkulante i mogućnost da neki broj glasova Bošnjaka može utjecati na Hrvate. Pozitivno, mislim da je ozračje dosadašnje kampanje, dosta korektno, kodekse koje smo svi negdje zagovarali u protekle 4 godine, manje više, ih se pridržavamo. Ja bih rekao nema loših politika ima samo loših političara. Prema tome što smo radili dosada, to će narod znati cijeniti. Tako da ću se ja u ovom ciklusu od 20 dana do izbora nastojati na isti način odnositi prema svim kolegama. Čak ako netko od njih i krene s negativnom kampanjom prema meni treba i to očekivati, ovo je BiH, ambijent je takav kad ljudi shvate da će vjerojatno izgubiti izbore onda se pribjegne nekakvim spinovima ‘ko zna kakvim izvlačenjem nekih informacija. Ali bez obzira na to kako će se oni ponašati što se tiče mene osobno i kompletnog izbornog stožera mi ćemo imati jednu afirmativnu kampanju do samog dana izbora.

HMS: Napravili ste vlastitu televiziju kao stranka. No, što je s hrvatskim kanalom, odnosno pitanjem preuređenja javnog rtv servisa, u okviru kojeg bi postojao kanal na hrvatskom jeziku, što HDZ traži gotovo dva desetljeća?.

Čović: Upravo tako, pokušavamo zadnjih dvadesetak godina riješiti pitanje kanala na hrvatskom jeziku unutar javnog rtv sustava BiH, ne, dakle, kroz neku komercijalnu televiziju. Tu smo djelimično došli do pozicije gdje možemo reći da je Vijeće ministara prošla jedna takva zakonska regulativa. Naravno, zbog odnosa koje imamo u Parlamentu BiH, teško da mi možemo na ovakav način to ostvariti, ako su protiv Bošnjaci ili Srbi i uvijek se poziva netko od njih na vitalni nacionalni interes, a to su uradili u par slučajeva Bošnjaci. Vitalni nacionalni interes Bošnjaka je da Hrvati nemaju kanal na hrvatskom jeziku, dok, evo svaka manjina u svijetu, pogotovo u EU, kojoj mi svi težimo danas, dio javnog rtv sustava ima na svom jeziku. Tako da sam ja uvjeren da ćemo mi to riješiti. Naša internetska televizija je jednostavno jedna potreba da djelimično nadomjestimo i taj nedostatak, a inače, nove tehnologije su takve da vas jednostavno tjeraju, ako želite biti ozbiljna politička opcija, ako želite biti u mogućnosti svakodnevnog komuniciranja sa svima ne samo s vašim glasačkim tijelom, nego i s onim koji misle nešto drugačije o vama, mislim da je vrijedno da ih čujemo. A jedan od tih načina je upravo ova internetska televizija. Tako da veseli me da uz svake izbore nešto novo napravimo. Prošle godine smo imali Političku akademiju, prije toga Zajednicu žena i tako se transformiramo u jednu modernu političku opciju, ja bih rekao najorganiziraniju ne samo u BiH.

HMS: Moj je dojam da ovo što se dogodilo u posljednje četiri godine nije oslabilo, uništilo, već ojačalo HDZ?

Čović: Apsolutno, to smo mi naglašavali prije četiri godine, nakon izbora kad se netko dosjetio da bi nas mogao ucjenjivati. Zato sam rekao ja se nisam ni tad nepokolebao, nema razloga ni danas i siguran sam da ono što se uradilo prije četiri godine kad je u pitanju uspostava vlasti i na razini Bosne i Hercegovine i na razini entiteta je najveću štetu napravilo Bosni i Hercegovini, svim građanima BiH, osobito onim koji se kunu u BiH- drugim riječima oficijelnom Sarajevu. Ja sam uvjeren da to iskustvo koje smo svi skupa ostavili iza sebe je takvo da ne vjerujem da će itko više normalan, tko stvarno drži do BiH, do njene europske budućnosti, njene unutarnje socijalne i sigurnosne stabilnosti, krenuti u avanture kako se krenulo prije četiri godine. Dobra poruka, nas je ojačalo, istina, nosilo je to sa sobom jako puno rizika. Mislim da kao političku opciju jednostavno danas nas svatko na takav način doživljava bez obzira na da li vas netko voli, da li vas simpatizira ali s takve pozicije idete u pregovore, bez obzira jesu li u pitanju predstavnici međunarodnih institucija, Republike Hrvatske, ovog našeg okruženja bližeg, ili su to predstavnici drugih političkih opcija u BiH kod Bošnjaka, Srba, pa čak i kod Hrvata. Tako da svi oni koji su krenuli u jednu avanturu prije četiri godine dobili su odgovor da se to ne isplati i da smo BiH vratili, ja mislim desetak godina unazad.

HMS: Očekujete, znači relativno brzo formiranje vlasti, ne ponavljanje Platforme, što je i zahtijev Berlinske konferencije, ali i međunarodnih dužnosnika, diplomata, koji sugeriraju da se nakon izbora formira brzo vlast?

Čović: Vizija koju smo mi napravili za ove izbore je vrlo jasna; pokušati uvjerljivo dobiti ove izbore, ja vjerujem da će to biti iznad 70 posto kod hrvatskog biračkog tijela, jer je u pitanju naša velika koalicija. A slčno nešto očekujem kod predstavnika druga dva naroda. Drgim riječima, ako bi mi uspjeli, ja sam optimističaan, vidim to kao izlaz iz ove situacije, u tri-četiri mjeseca uspostaviti vlast, mi tada možemo staviti na stol sve te naše projekte, netko nudi neke druge projekte, pod drugim nazivima itd. i da BiH pokrenemo jednim drugim putem. Mislim da moramo paziti na nekoliko stvari; Izborni zakon moramo odmah promjeniti, to je pitanje presude Sejdić-Finci, kako nikad više ne bi došli u situaciju da sumnjamo da netko može iz Bihaća, Sarajeva ili Tuzle utjecati dominantno na izbor hrvatskog člana Predsjedništva, ili iz istih tih sredina da netko utječe dominantno na izbor Hrvata u Dom naroda, strogo bošnjačkim glasovima. Usto, ja vjerujem da ove 4 godine trebamo iskoristiti za kandidatski status BiH u EU, da se istočnim susjedima na neki način približimo u toj dinamici, a paralelno s tim praviti pravnu državu, uistinu državu gdje neće više biti političkih procesa, jednostavno jedan pravni okvir koji će potaknuti naše gospodarstvenike, a onda i strane investitore da snažnije krenu. Moraju osjetiti stabilnost i sigurnost kad je u pitanju njihova osobna imovina i njihova osobnost ovje. Ako to uspijemo ja sam uvjeren da ćemo vrlo brzo ponuditi javnosti programe gospodarske, socijalne zaštite najugroženijih i otvoriti jednu potpuno novu dinamiku, dinamiku koja je u biti budućnost, i da ćemo ovo iz povijesti ostaviti iza sebe. Vjerujem da će to svi prepoznati i da ćemo s te strane imati potpuru svih onih koji misle dobro BiH. Istina ima i onih koji drugačije razmišljaju pa to osporavati na različite načine, ali ja se okrećem budućnosti i razmišjam o jednom afirmativnom pristupu nakon izbora.

HMS: Nedavno ste izjavili da nema kandidatskog statusa za BiH dok se ne riješi pitanje Hrvata u BiH, zbog čega vas je gospodin Lagumdija oštro napao. Možete li pojasniti tu izjavu?

Čović: Izjava je vrlo jednostavna. Jedan od tih naših odgovara je ustavni preustroj BiH, odgovor na rješenje hrvatskog nacionalnog pitanja u BiH. On je životan za BiH. Jasno, to je pitanje otvoreno i mi ga moramo na jedan praktičan način apsolutne jednakosti tri naroda naroda u BiH i zatvoriti. Mislim da ćemo za to imati i potporu, bez obzira što tko danas govori u kampanji, jer postoje uvijek tendencije da dobijete neku grupaciju birača na nekoj radikalnoj izjavi. Mislim da ovo što mi izjavljujemo nije radikalno, nego do kraja otvoreno prema BiH. I dalje sam uvjeren da BiH ne može funkcionirati kao normalna europska država, u kojoj će biti stabilnosti, ako Hrvatski narod nije jednakopravan u ustavnom smislu, u institucionalnom smislu s bošnjačkim i srpskim narodom. O tome smo pričali i s predstavnicima svih političkih stranaka i kroz različite odluke Suda u Strasbourgu, sjetite se i travanjskog paketa i prudskog procesa i mnogih drugih, gdje smo to naglašavali. Ja sam siguran da je došlo vrijeme da to pitanje ostavimo iza sebe i to bi bilo to pitanje povijesti, da napravimo Ustav BiH koji će biti po mjeri i hrvatskog naroda i time bi riješili pitanje da se možemo baviti euroatlantskim projektima i gospodarskom i socijalnom stabilnosti.

HMS: Predlažete četiri federalne jedinice. Interesira me koja je ta četvrta, ako je jedna sa srpskom većinom, Republika Srpska, jedna s bošnjačkom i jedna s hrvatskom većinom?

Čović: Federalni ustroj BiH, jedno od rješenja koje mislim da je svakom prihvatljiv, možemo ga prepoznati kroz rezolucije koje dolaze iz Europske unije, rezolucije ili poruke koje dolaze.. još su istina samo priprave kad je u pitanju američki Kongres i od mnogih prijatelja iz Europe koji su shvatili da ovo moramo drugačije urediti. Ja sam uvjeren da su četiri federalne jedinice rješenje. Da otklonimo odmah tajnu jedna od federalnih jedinica je Sarajevo kao poseban distrikt, odnosno kao glavni grad BiH. To znači dobili bi tri federalne jedinice u kojima bi bila dominantnost jednog drugog ili trećeg naroda, ali to ne znači nikakvo crtanje unutarnjih granica nikakve, nove podjele, BiH je jedna cijelina. U naš prijedlog je ugrađen diskontinuitet teritorija tako da bi u jednoj od tih jedinica bila naša Posavina, Žepče, dio Središnje Bosne i dio Hercegovine. I to kad postavite tako onda je jasno da nije cilj dijeliti, praviti neke podjele, koje bi rušile BiH. Već upravo obrnuto, jedna snažna decentralizacija odnosa u BiH. BiH treba imati, sve atribute vlasti koji su nužni jednoj modernoj europskoj državi, a sve drugo bi trebalo biti decantrelizirano i stavljeno u kontekst realnog života. Što znači ako se nekakav biznis događa na toj federalnoij razini, tamo trebaju biti ovlasti i oko donošenja zakona i svega onoga što prati jedan gospodarski zamah. To je način kako možemo dobiti mnogo racionalniju organizaciju od ove sadašnje s jedne strane, a s druge kako možemo kazati da su tri narod apsolutno jednakopravna u BiH i, kažem još jednom okrećemo se apsolutno budućnosti.

HMS: Federalistički pristup sadržan je u razoluciji Europskog parlamenta, podržava ga Međunarodna krizna skupina. Ne znam jeste li čuli akademik Dubravko Lovrenović izjavio je kako je federalizam jedina istinska opcija za BiH, koja je u fazi institucionalnog raspada. Ohrabruje li to s obzirom da je to prvi put da jedan nehrvat iz Sarajeva, gospodin Lovrenović se odnedavno izjašnjava kao Bosanac, podržava federalizam?

ČOVIĆ: Ja sam siguran da svi normalni ljudi koji se zaklinju BiH na takav način bi trebali razmišljati. Naravno, postoji sto modela koje mi možemo napraviti, ali ja vjerujem da ne treba otkrivati toplu vodu, vidimo sustave koji funkcioniraju, ne treba ići daleko, uzmite samo Europsku uniju,pa ćete vidjeti puno uređenja gdje imate sličan pristup strukturi države kakva je danas u BiH, iako je BiH sama po sebi izuzetak i jednostavno taj duh se mora osjećati od onih koji to predlažu. Tako da me ne iznenađuje od gospodina Lovrenovića ni od bilo koga drugog tko na sličan način razmišlja jer, još ću još jednom naglasiti, nije cilj podijeliti bilo što, cilj je osnažiti, ojačati BiH, Ja mislim da se na takav način jača BiH. Što se mene osobno tiče uvjeren sam da ćemo tako na najbolji način zaštititi one manje brojne narode u svakoj federalnoj jedinici, po istom standardu kako u jednoj, tako i drugoj i trećoj. Mislim da to nije okrenuto protiv bilo koga, već upravo za sve, i da je to interes BiH.

HMS: Vjerujete li da možete imati partnere u Sarajevu za takav pristup, među ovim glavnim bošnjačkim političkim strankama, S obzirom da evo i vladajući SDP ne samo da zagovara ukidanje kantona i centralizaciju Federacije, drugi opet unitarizaciju BiH, već to i djelatno provode kroz zdravstveni, obrazovni sustav i kroz prostore planove…? Što, dakle, ako u Sarajevu nemate partnera za tu priču?

Čović: Pa, ja sam uvjeren da će partnera biti. Pred izbore ih svakako nema. Međutim, pokušaj stranaka okupljenih oko Platformi da unište Federaciju, a time uništavaju i BiH, to su shvatili mnogi od njih, iako ću oni to na različite načine kazati, jer nitko neće priznati taj poraz, ali je sasvim izvjesno da pokušaj centraliziracije Federacije je prepoznat kao put ka unitarnom u Bosni i Hercegovini. Jasno je da kao takav neće proći. Siguran sam da ćemo mi kroz županijske razine vlasti spriječiti više bilo kakav pokušaj centraliziranja, jer je naš koncept upravo obrnut; idemo u suprotnom pravcu, decentralizacije svih tokova, i tamo gdje je realan život logično je da se događaju ključne stvari. Tako da pitanje, vi ste spomenuli prostorno uređenje, gdje se pokušalo kroz neke improvizacije kroz zaštitu kulturne baštine pokriti, ne znam 60 posto F BiH s jasnim ciljem i strategijom kako bi izuzeli od općinskih struktura ili gradske strukture grada Mostara ovlasti na federalnu razinu. I na sličan način, pogledajte kako se zaduženja vrše kad je u pitanju fiskalna problematika, od MMF-a, pa tko vraća te kredite. Drugim riječima željelo se praktično pokazati kako županije, kako oni kažu kantoni, nemaju nikakve šanse za opstanak i našli su puno sugovornika, jer je cilj napraviti Federaciju u kojoj bi Hrvati služili samo za potkusurivanje…kao privjesak.. možemo to i tako kazati i to ne može uspieti. Ja sam siguran da će poslije izbora biti dovoljno mudrih, onih koji vole BiH, da će razumjeti šta predlažemo i da ćemo trajno se odvojiti od ovih 20 godina kako lagano, puzajući, transformirano Dayton, bez obzira da li je u pitanju Ustav Federacije koji je pretrpio stotine izmjena ili izborni zakon, opet s jasnim ciljem; kako uzeti iz ruka Hrvata njihova prava. Kažem, promašen put koji nije donio ništa dobro Federaciji BiH. Ja mislim da se F BiH upravo zbog toga nalazi u jednoj bezizlaznoj situaciji i što prije ova vlast završi svoj mandat i okrenemo se drugačijem razmišljanju i uređenja Federacije i realnog života u Federaciji bit će nam lakše..

HMS: Koliko je članstvo Hrvatske u EU ojačalo političku i pregovaračku poziciju bh Hrvata. Čuli smo izjave SDO-ovog eurozastupnika Tonana Picule, predsjednika Josipovića, predsjednika HDZ-a Karamarka, koji kaže da pitanje Hrvatske nije rješeno dok se ne riješi hrvatsko pitanje u BiH i da nema napretka BiH na europskom putu dok se ne riješi pitanje jednakopravnosti Hrvata u BiH ?

Čović: Apsolutno jeste i vidjet ćete ako pratite malo bolje, a vi to svakako jeste, da to više nije pitanje SDP ili HDZ. Oni u osnovi imaju jedan uravnotežen stav prema BiH. Tako vas neće iznenaditi kako ja vrlo često imam susrete s predsjednikom hrvatske države, s predsjednikom Karamarkom, predsjednikom Milanovićem, predsjednikom Sabora Lekom, gdje razgovaramo o tim pitanjima. I, svatko onaj tko ozbiljno vodi svoju državu, a ja mislim da Hrvatska kao članica EU, kao članica NATO-a mora ozbiljno razmišljati o prvom susjedu, s kojim ima više od tisuću kilometara zajedničke granice, kao jednom strateškom partneru, čak i da nema Hrvata tu, tako bi se moralo razmišljati iz geostrateških i gospodarskih razloga, a osobito ako imate 550 tisuća Hrvata tu, pripadnika svog naroda, onda je na neki način to jedna obaveza, jer su supotpisnici Daytona, u Ustavu se definira ta obveza, vrlo precizno… Tako da je s te strane pozicija nas koji razgovaramo i zagovaramo BiH na iskrenim načelima, a ne nekim improvizacijama dobilo potporu, jedan vjetar u leđa i od strane ljevice i desnice u Hrvatskoj. Ja sam ohrabren, jer sam u zadnjih 5-6 mjeseci imao na desetke tih sastanaka. Pa sama činjenica da imate 11 predstavnika u Europskom parlamentu iz Republike Hrvatske, koji danas mogu gvooriti kad je u pitanju Europski parlament o BiH, pa izvijestitelj Europskog parlamenta za BiH gospodin Picula, on je predstavnik SDP-a, ali to uopće ne mjenja stvar, kad je u pitanju i naša osobna komunikacija, mislim da se redovito čujemo. Oni su spoznali da mi želimo dobro BiH, kroz dobro svom narodu i da nismo okrenuti protiv bilo koga građanina BiH, protiv bilo koga naroda, već da tražimo jedan sklad unutar, sutra, europske BiH, prija kada za to dobijete potporu kompletne vlasti Republike Hrvatske.

HMS Ukoliko budete izabrani za člana Predsjedništva BiH, a čini mi se kako u to više nitko ne sumnja, jedan od vaših poslova bit će sukreiranje vanjske politike BiH. Vidjeli smo u protekle četiri godine da nije postojala ni jedna krizna situacija u svijetu oko koje je postignuta suglasnost trojice članova Predsjedništva BiH. Koliko će te, ako uđete u Predsjedništvo, raditi na tome da se pokuša doći do suglasja u tom smislu i što će biti načela kojim će te se rukovoditi u zauzimanju stajališta oko pitanja vanjske politike?

Čović: Patu već imam iskustva, ja sam skoro tri godine bio u Predsjednštvu. Imao smo, s druge strane kolege iz SDA i SDS i ja se ne mogu sjetiti ni jedne prigode da je ijedan od nas javno izašao pa se ogradio od drugoga. Drugim riječima ja sam siguran tko god bude u Predsjedništvu BiH zajedno sa mnom da ćemo nać načina kroz taj jedan kolegijalan odnos da uravnotežimo stavove oko svih vanjskopolitičkih pitanja, bit će ih jako mnogo, jer mislim da se komplicira scena na vanjskoopolitičkom planu, sigurnosnom i svakom drugom i tu će nam trebati kvalitetnog, džentlmenskog odnosa prema BiH. Uvjeren sam da mi moje životno i političko skustvo daje za pravo vjerovati da ćemo izbjeći bilo kakvu situaciju u kojoj će i jedan od nas reagirati na ono što će drugi reći, kad ode recimo u Opću skupštinu UN-a.U biti tako samo sramotimo zemlju. Mogli bi uzeti bezbroj primjera, recimo kad sam sjedio u Federalnoj vladi, mi smo tražili rješenja i nalazili ih, ili evo u Kolegiju Doma naroda, čiji sam član nismo ni jednom došli u situaciju, iako su i takve situacije tražene, poticane, koja bi se mogla izvući kao jedan loš primjer, nesporazum, loše vođenje politike, iako smo imali teške teme, ali sve što je radilo Vijeće ministara mi smo završavali na Domu naroda. Tako da mehanizama za to ima. Ja sam uvjeren da treba na tome raditi nije to samo vanjska politika, Predsjedništvo ima bitne ovlasti i u drugim segmentima. Znači, moramo se međusobno uvažavati, da jedan drugome vjerujemo, i kad niste zajedno. Ako znate kako voditi raspravu trojice ljudi ne sumnjam da ćemo se s porazumjeti. Optimističan sam i uvjeren sam da tu neće biti problema, ma s kim sjedio u Predsjedništvu, jer, kažem, moje nakane su čiste, jasne, kada govorim o svojoj državi, govorim o domovini BiH, naravno i o jednakosti Hrvata u BiH i to ne treba nikoga povrijediti, kad govorim o rješenju hrvatskog nacionalnog pitanja. To će biti jedan segment naše vanjske politike kad je u pitanju europski projekat. Možda će oko NATO-a biti više problema, ali oko EU mislim da nećemo imati velikih problema. Ali, ako znate kako voditi taj kolegij trojice ljudi, onda ne sumnjam da ćemo imati uspijeha u radu.

HMS: Hoće li biti revitalizacije diplomatsko-konzularne mreže, bar u ovom dijelu kojeg popunjavaju Hrvati?

Čović: Ja sam siguran da ćemo mi na jedan racionalan način snimiti stanje danas i prilagoditi diplomatsku mrežu realnim potrebama BiH, i kad je u pitanja naša pozicija na tom geopolitičkom planu, ali i ovaj gospodarski segment ne treba zanemariti, kojeg smo potpuno izgubili kroz našu diplomaciju. Tako da sam uvjeren da ćemo mi izbalansirati i to nacionalno, kada je u pitanju diplomatska mreža, ali prije svega stručno. S te strane ja vjerujem da neće nam trebati puno vremena da to dogovorimo. Ono što je loše da Hrvata danas uopće nema u vanjskoj politici, u Ministarstvu vanjskih poslova, uz jedan-dva izuzetka, tako da ćemo mi osim člana Predsjedništva morati i zagovaratii instituciju ministarstva vanjskih poslova.

HMS: To je ono što će HDZ tražiti?

Čović: Da, da, apsolutno

HMS: Političari u predizbornoj kampanji obećaju desetke, stotine, tisuća radnih mjesta. Vi niste davali takva obećanja. Kako vam se to čini?

Čović: Neću reći da je to besmislica, ali je neodgovorno. Kad kažete da ćete otvoriti 150 tisuća radnih mjesta, sutra ćete morati nekome odgovarati zašto ste to govorili i zašto ste nekoga zavlačili. Mislim, da, čak, previše obećavati u tom smislu je neodgovorno prema onima koji su danas na biroima, koji ne vide budućnost u BiH, upravo zbog toga što se ništa posebno ne dešava. Bojim se da većina tih koji daju te izjave nisu nikad osjetili šta znači stvarno biznis, kako se poduzetnička aktivnost provodi. Vi danas ne možete kroz javni sektor upošljavati ljude jer je ionako preopterećen. Ja mislim da je nas 70 posto viška u tim administracijama. Drugim riječima, vi morate imati taj poduzetnički zamah biznismena- građana BiH. A da bi oni investirali u svoju državu moraju biti sigurni da će njihove imovine biti zaštićene, da neće biti izložene nikakvim defektima pravne države BiH, a do sad je velika većina bila. Ja sam obilazeći sve županije razgovarao s oko 350 gospodarstvenika, koji drže, ja mislim, 95 posto biznisa Hrvata u BiH i slušao njihove probleme. Mi moramo snažno promijeniti zakonodavnu regulativu u BiH, omogućiti tim ljudima da znaju kad ulažu koliko dugo ispred sebe imaju jednu stabilnost, kad je u pitanju fiskalna, ili bilo koja druga problematika. Ne može se desiti da mi mjenjamo zakone svaki dan, a ljudi investiraju na 20- 30 godina…

HMS:.. Što su vam rekli, što je ono što im najviše smeta, što bi trebalo promijeniti?

Čović: Ključ svega je spora administracija,a ako nas ima viška, ona nikako ne može biti učinkovita. S druge strane mislim da trebamo porezno rasteretiti posebno proizvodni segment gospodarstva. BiH je Bogom dana za nekoliko segmenta gospodarstva, uzmite poljoprivredu, uzmite turizam, preradu drveta. Mi smo još uvijek u fazi da balvane iznosimo vani, a onda te iste sirovine uvozimo 10 ili 20 puta skuplje kao finalne proizvode. Gospodarstvenicima se mora osigurat pristup znatno jeftinijim financijskim sredstvima. Naši gospodarstvenici dobivaju kredite u komercijalnim bankama po kamatama od 8 do 10 posto, dok su te kamate u najvećem dijelu EU 2 ili 3 posto. Mi moramo imati vrlo jasno uređen financijski sustav koji će biti pri ruci uspješnim gospodarstvenicima sa zdravim idejama, Uz izmjenu zakonske regulative i jačanje pravne države. Naravno, sve to se ne može napraviti u pola godine, ali u jednom ciklusu od 4 godine ja mislim da možemo vidno promijeniti odnos uposlenih i neuposlenih. Nije to samo pitanje gospodarstva, vi time stabilizirate zdravstveni sustav, mirovinski sustav i sve ono oko nas što su skoro postale socijalne kategorije. Tako da sam ja optimističnan, s tim da treba se angažirati sve one koji to razumiju, to nije pitanje hira nekog političkog, to moraju raditi eksperti rasterećeni bilo čega nacionalnog, stranačkog, kad je u pitanju uređenje tog zakonodavstva. Ja vjerujem kroz mnoštvo programa koje sam ja pročitao da se nalazi sadržaj koji nam je nužan da bi pokrenuli gospodarski razvoj da bi otvorili mnogo više radnih mjesta, ali u realnom sektoru.

HMS: Svjedoci smo da je BiH ne ravnomjerno razvijena, pa i ova hrvatska područja. Posebno je vidljivo da zapadna Hercegovina dobro stoji, dok ovaj sjeverozapad je slabije razvijen, ali i jugoistok, gdje su četiri općine, s lijeve stranke Neretve; Stolac, Neum, Ravno i Čapljina prometno izolirane, bez dvotračnih magistralnih cesta. Može te li se vi i HDZ obvezati da će te na tom plnu napraviti nešto kad uđete u vlast?

Čović: Apsolutno, to je smisao svega. Naravno, kratko je vrijeme da bi mi o svim detaljima pričali, ali priča o federalizaciji je upravo to, pričao decentralizaciji, vraćanju realnom životu, gdje se on događa. je upravo to. Evo, neki dan smo otvarali auto cestu na koridoru 5c došla je do Međugorja, trebalo nam je 3 godine da napravimo 10 kilometara. Godišnje radimo 3 kilometra…

HMS: …i svaki kilometar jedna afera…

Čović: …Tako je, svaki kilometar jedna afera. Mi moramo ozbiljno riješiti pitanje infrastrukture prometne, pogotovo energetske infrastrukture. Imamo ogromne kapacitete i mogućnosti. Upravo priča o decantrelizaciji je priča o pokrivanju svih područja, nije želja praviti od Sarajeva, Mostara, Tuzle, Bihaća, neke velike centre, već upravo da ljudi žive tamo gdje im je lijepo. Bosna i Hercegovina je jedan veliki nacionalni park i upravo tom dijelu južnom je Bogom dano živjeti, samo ljudima treba ostaviti mogućnost da mogu kod svoje kuće raditi, jer dobili su cestu kvalitetnu, danas svatko ima energetsku opskrbu, povezali smo se internetom. Drugim riječima, zašto bi netko iz jednog lijepog mjesta, u kojem je ugodno živjeti bježao, ako ga mi ne tjeramo svojim potezima.Dakle, apsolutno obećanje da želimo do kraja ravnomjerno razviti BiH i zato se zalažemo za federalizaciju i decentralizaciju. To što smo radili zadnjih 20 godina mislim da nije donijelo nikom ništa dobro.

HMS: Evo za kraj, jedno pojašnjenje. Iznenadili ste me kada ste rekli da će te tražiti poziciju ministra vanjskih poslova. Mislite li da će se s tim suglasiti Bošnjaci i Srbi, budući, koliko znam po načelu rotacije da bi ta pozicija u ovom sazivu trebala pripasti Srbima? I, drugo, imate li, već sada, kandidata za tu poziciju?

Čović: Što se tiče kandidata imamo jako puno kandidata za sve pozicije, a što se tiče ostalih kolega mi imamo samo jedno pravilo, a to je da u ovom sazivu Vijeća ministara predsjedatelj treba biti Bošnjak, a onda dogovaramo dinamiku kako ćemo dalje birati. Tako da tu postoji mogućnost do kraja da HDZ inzistira na ministru vanjskih poslova. Ako se sjećate Jadranko Prlić je bio zadnji Hrvat ministar vanjskih poslova BiH tamo negdje 97′, skoro znači prije 20 godina, tamo negdje 2001, 2002. smo imali zamjenika ministra vanjskih poslova, mislim da je to bio gospodin Rill. Drugim riječima, upravo to da tri ili četiri ciklusa nismo imali ministra ili zamjenika ministra vanjskih poslova, da dva ciklusa nismo imali člana Predsjedništva BiH dovelo nas je u ovakvu poziciju kad je u pitanju vanjska politika. Ja sam uvjeren da dogovorom prije svega s predstavnicima stranaka koje će biti u vlasti na razini Vijeća ministara ostavlja se realna mogućnost da imamo ministra vanjskih poslova, u najgorem slučaju zamjenika ministra. Tako da bi se, uz člana Predsjedništva BiH, vidno promijenio naš utjecaj u vođenju vanjske politike.

/HMS/