Danas se obilježava 27. obljetnica stravičnog zločina nad Hrvatima u naselju Buhine Kuće
Deveti siječnja se ubraja u najteže i najkrvavije dane u obrani Viteza, a time i cijele Lašvanske doline. Naime, tog 9. siječnja 1994. godine u ranim jutarnjim satima, pod okriljem maglovite i vrlo hladne noći, pripadnici elitnih postrojbi Armije BiH i MUP-a probile su linije obrane Prve bojne Viteške brigade HVO-a, upali u viteško prigradsko naselje Buhine kuće i među vojnicima i civilima napravili pravi pokolj.
Ubijeno je i masakrirano 27 vojnika i civila, a među njima je bilo djece, žena i staraca. Najmlađa žrtva bio je dvogodišnji dječak Danijel Grbavac koji je ubijen u naručju jednog roditelja. Slike ubijenih i masakriranih vojnika i civila čija su tijela ležala na otvorenom, i kuće i gospodarski objekti koji su gorjeli obišle su cijeli svijet, no ni to nije bilo dovoljno za pokretanje istrage i kažnjavanje ovog strašnog zločina.
Ovim upadom presječena je prometnica Vitez – Busovača, a krajnji cilj postrojbi Armije BiH bio je spojiti se sa svojim snagama u Vranjskoj, udaljenoj od Buhinih Kuća manje od tisuću metara i tako Lašvansku dolinu presjeći na dva dijela te obranu tog područja dovesti u bezizlaznu situaciju.
Da bi se u tomu i uspjelo istovremeno su na još nekoliko mjesta napali linije obrane Viteza, a posebno žestok napad bio je s južne strane općine, na naselje Sofa, nadomak gradskog središta. Na tom se području cijeli dan vodila žestoka borba, a zaustavljanje prodora vojske Armije BiH plaćeno je s još četiri poginula i petnaestak lakše i teže ranjenih pripadnika Viteške brigade HVO-a.
U tim borbama poginuli su i istaknuti pripadnici HVO-a, članovi zapovjedništva Treće bojne Viteške brigade, Dragan Grabovac Galeša i Željko Matković. U prijašnjim borbama za obranu Buhinih Kuća i u borbama za oslobađanje ovoga prigradskog naselja Viteza poginulo je još 9 pripadnika HVO-a, a ranjeno ih je više desetaka.
