Select Page

Europska unija branit će se na grčkoj granici: Stiže Frontex, 7 brodova, 3 helikoptera…

Europska unija branit će se na grčkoj granici: Stiže Frontex, 7 brodova, 3 helikoptera…

Utrenutku kada je na vrhuncu napetost na grčko-turskoj granici, gdje se više od deset tisuća migranata po nalogu turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana pokušava probiti u Europsku uniju, taj su prostor jučer obišli čelnici glavnih europskih institucija – predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i predsjednici Europskog vijeća i Europskog parlamenta Charles Michel i David Sassoli. U njihovoj pratnji bio je grčki premijer Kyriakos Mitsotakis, kao i hrvatski premijer Andrej Plenković i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

‘Grčke su brige i naše brige’

Grčki premijer Mitsotakis odlučan je u tome da će štititi granicu, poručivši da neće pristati na Erdoğanovu “ucjenu”. Europski čelnici dali su potporu i izrazili zahvalnost Grčkoj, naglašavajući da je granica Grčke i granica Unije. “Grčke brige su i naše brige”, poručila je šefica Komisije, najavljujući konkretnu pomoć Grčkoj u opremi za čuvanje granice i dodatnih 700 milijuna eura. Najavila je raspoređivanje jednog tima Frontexa na grčku granicu, jednog broda i šest patrolnih čamaca, dva helikoptera, jednog zrakoplova, tri termovizijska vozila, kao i stotinu dodatnih graničnih službenika.

Solidarnost s Grčkom izrazio je i hrvatski premijer .

– Želimo izraziti zajedničku europsku odlučnost u tome da pomognemo Grčkoj u pronalasku zajedničkog odgovora na ovu krizu – kazao je Plenković pohvalivši grčkog premijera zbog promjene politike prošle grčke vlade i onemogućavanja ulaska nezakonitih migranata u Grčku, koju je nazvao “štitom prava vanjske granice Unije i jamcem stabilnosti za cijeli kontinent”.

Rasplet krize na grčko-turskoj granici pokazat će je li Europa pripravna za migrantsku krizu koja ponovno prijeti Europi. Premda je turski predsjednik dosad bezbroj puta prijetio da će prestati poštovati migrantski dogovor koji je prije četiri godine sklopio s EU, sada kada je to napokon i napravio, Europa ponovno ostavlja dojam zatečenosti i nepripremljenosti.

Europa je zadržavanje migranata na turskom teritoriju platila oko šest milijardi dolara. Erdoğan je stalno optuživao Europu da ne ispunjava svoj dio dogovora i kasni s plaćanjem, no ovaj put, čini se, novac ipak nije bio presudan, tim više što je Erdoğan jučer odbio ponuđenih milijardu eura za deeskalaciju krize. Erdoğan očito koristi migrante kao sredstvo pritiska na EU kako bi dobio potporu Unije za dvojbene operacije turske vojske na sjeverozapadu Sirije, gdje bjesni krvavi sukob Ankare, Damaska i Moskve u kojem Europa dosad nije zauzimala stranu. Nakon smrti 36 turskih vojnika u zračnim napadima u Siriji, Erdoğan je inzistirao na europskom odgovoru, a kada je taj odgovor izostao, otvorio je granice tisućama nevoljnika, kako sirijskih izbjeglica, tako i ekonomskih migranata. Najprije je objavio kako prema Europi kreće 75.000 izbjeglica, a onda se taj broj u Erdoğanovoj retorici povećao na stotine tisuća, pa i milijune ljudi koji čekaju u predvorju Europe. Ne bira riječi optužujući bez dokaza grčke vojnike da su ubili dva migranta, iako ima dokaza da grčka obalna straža provodi tzv. push back, odnosno silom tjera migrante od grčke obale.

I zatvaranje vanjskih granica

Međutim, unatoč europskoj zatečenosti i nepripremljenosti, malo je vjerojatno da će Erdoğanov plan uspjeti. Europa možda nije u potpunosti spremna za ovakav humanitarni i geopolitički izazov, ali svakako je spremnija nego što je to bila 2015., kada je europska vanjska granica bila propusnija, a na kontinentu su postojale zemlje koje su bile spremne prihvatiti više od milijun izbjeglica i migranata, koliko ih je u tom valu ušlo.

U međuvremenu se politička situacija u Europi stubokom promijenila. Dogodio se Brexit, a na valu migrantske krize po cijeloj Europi pojavile su se populističke stranke, koje su zahvaljujući antimigrantskoj retorici ugrozile primat tradicionalnih političkih opcija.

Sudeći prema izjavama europskih čelnika, ne treba isključiti ni mogućnost zatvaranja vanjskih granica u slučaju da kriza dodatno eskalira. Austrijski kancelar Sebastian Kurz nazvao je Erdoğanovu odluku o otvaranju granice izbjeglicama “napadom Turske na EU i Grčku”, u kojem se “ljudska bića koriste kako bi se napravio pritisak na Europu”. Erdoğan, prema njegovim riječima, koristi izbjeglice kao oružje i zloupotrebljava ljude.

Zato Europa, smatra Kurz, ne smije popustiti pritiscima jer ako sada popusti i Erdoğan pobijedi, nagrnut će stotine tisuća novih izbjeglica i onda će, kako je rekao, prestati slobodno kretanje u Europi.

Drugim riječima, u slučaju da vanjske granice ne budu zaštićene, onda će svaka država morati štititi vlastite granice, što znači i konačan kolaps schengenske Europe bez granica i slobodnog kretanja ljudi – najvećeg postignuća EU.

vecernji.ba

OGLASI

Loading