Gospodarstvenici ulaze u vlasništvo bolnica kroz javno-privatno partnerstvo
Stotine milijuna maraka dugovanja zdravstvenih institucija u Federaciji nagnale su resorno ministarstvo da razmišlja o mogućim rješenjima ovoga problema.
U izvješću o zdravstvenom stanju stanovništva Federacije BiH spominje se čak i mogućnost javno-privatnog partnerstva u zdravstvenom sustavu kao jedno od mogućih rješenje za nagomilane probleme. Posljednjih dvadesetak godina u svijetu se razvija model izgradnje ili rekonstrukcije je infrastrukturnih i društvenih (projekata uz pomoć i uz sudjelovanje privatnog sektora.
Fenomen u javnom sektoru
Fenomen javno-privatnog partnerstva (u daljnjem tekstu JPP) razvio se u mnogim područjima ijelokruga javnog sektora. Različiti čimbenici objašnjavaju povećano pribjegavanje JPP-u.
Glede proračunskih ograničenja s kojima se suočavaju država i lokalna samouprava, ono udovoljava potrebi privatnog financiranja javnog sektora. Drugo objašnjenje je želja za većom koristi u javnom životu koju pružaju znanje-iskustvo (know-how) i radne metode privatnog sektora. Najpoznatiji ugovorni oblici JPP-a su tzv. BOT (Build, Operate, Transfer) I PFI (Private Finance Initiative), prema kojima privatni partner svojim sredstvima gradi, održava i upravlja nekim projektom, a na kraju ga vraća javnom partneru, te “koncesija”, prema kojoj privatni partner obavlja na javnom zemljištu građenje i upravlja građevinom od javnog značenja, a za što mu je potrebno pribaviti odobrenje (koncesiju) od tijela javne vlasti.
Svi ovi ugovorni oblici mogu se smatrati oblicima JPP-a, navodi se u izvješću. Već godinama se postavlja pitanje mogu li se problemi u zdravstvu riješiti na ovaj način te kakve bi promjene sustava zahtijevao ovakav način suradnje. Kolaboracija između javnog i privatnog sektora uznapredovala je posljednjih godina uključivanjem privatnog sektora u financiranje, izgradnju i održavanje bolničke opreme i zgrada u okviru javno-privatnog partnerstva.
Standardna praksa u EU
“Prednost ovakvih financijskih sporazuma, koje potiče i Europska komisija, jest ta što omogućuju pokretanje velikih građevinskih projekata. Velika Britanija je prva članica EU-a koja je javno-privatnom partnerstvu prepustila bolničke investicije. Javno-privatna partnerstva su također dobro razvijena u Španjolskoj i Portugalu. Francuska, Njemačka, Grčka, Italija, Nizozemska, Rumunjska i Slovenija već koriste ovakva partnerstva ili su u fazi pripremanja zakonodavstva kako bi ih omogućile. Ostale zemlje članice EU-a polako slijede njihove primjere”, zaključuje se u izvješću.
Navodi se kako su ovakve promjene moguće samo kroz reformu zdravstvenog sustava, a promjene koje bi se u tome slučaju morale dogoditi bile bi temeljite. Zavodi zdravstvenog osiguranja morali bi u cijelosti promijeniti način financiranja zdravstvenih usluga. Bolnice se ne bi mogle plaćati paušalno, što je sada slučaj, nego bi se plaćale po jedinici obavljene usluge. Došlo bi sigurno i do promjene rada samih bolnica, koje bi se doslovno borile za svakog pacijenta. Stječe se dojam kako je Federacija još uvijek jako daleko od ovoga scenarija. Ipak, ako uzmemo u obzir kako zavodi već spremaju promjenu načina plaćanja bolnica te ako se sagledaju problemi u kojima se nalaze bolnice, nije isključeno da u roku od nekoliko godina budemo imali ovakve priče i u Bosni i Hercegovini.
akta.ba
