Select Page

Hercegovina postaje veliko gradilište, nastavak autoceste

Hercegovina postaje veliko gradilište, nastavak autoceste

“U početku je autocesta trebala ići kroz zapadnu Hercegovinu pa je nakon 10 godina rasprave pomaknuta istočno. Sto kilometara je napravljeno u drugim dijelovima BiH i meni je sada u fokusu isključivo Hercegovina jer tamo nemamo ništa osim graničnog prijelaza”, istaknuo je jučer nakon sastanka hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović.

‘Trasirani’ zaključci

Čović je time praktično “trasirao” zaključke jučerašnjeg sastanka s kolegama Bakirom Izetbegovićem i Fahrudinom Radončićem nakon desetljetnih blokada područja Hercegovine. U međuvremenu ta taktika stalnog prebacivanja novca i blokade razvoja Hercegovine postala je do kraja prozirna pa je na jučerašnjem sastanku postignut dogovora da se više ne stvaraju blokade. 
To praktično znači nastavak izgradnje dionica autoceste na koridoru Vc od Međugorja prema Počitelju, mosta te nastavak dionice do južnog dijela Mostara.

Uz to, kako je za “Večernjak” potvrdila ministrica financija Federacije BiH Jelka Milićević, koja je također nazočila sastanku, na području Mostara uskoro će se graditi južna i sjeverna obilaznica jer je hercegovačko središte jedini veći grad u BiH u kojemu se sav promet, uključujući i teretni, doslovno odvija kroz središte grada. Južna obilaznica grada tako bi se uskoro trebala graditi spojem na autocestu na koridoru Vc od prometnice u naselju Polog kod Mostara prema Jasenici, a sjeverna obilaznica išla bi obodom brda Planinice.


“Inzistirali smo da se otklone sve prepreke kako bi Hercegovina konačno postala prioritet, da se dalje strateški gradi od juga prema sjeveru, da se Mostar i njegove južna i sjeverna obilaznica odmah stave među prioritete”, komentirao je Čović ishod sastanka. Pri tome je naglasio i kako se treba nastaviti sa svim drugim projektima izgradnje brzih cesta i autoceste.

Pet do šest godina

“U idućih 5 do 6 godina završit ćemo glavninu koridora Vc i brzih cesta kako bi BiH imala modernu infrastrukturu. Vrlo brzo ćemo s RH razgovarati i o Jadransko-jonskoj autocesti za koju želimo da ide kroz BiH. Svjetske financijske institucije su značajnim dijelom pratile dosadašnje projekte tako da jednim dijelom nastavljamo na taj način, a novac za južni dio autoceste je osiguran, ali ga ne povlačimo zbog tehničkih stvari”, rekao je Čović.

Problem je što već sada BiH plaća penale jer nisu započeli radovi na južnom dijelu autoceste koridora Vc. Upozorio je i na iznimno sporu izgradnju cestovne infrastrukture, po čemu BiH zaostaje u značajnoj mjeri za susjedima, napose za Hrvatskom. 
“To znači da smo za 18 godina izgradili 100 kilometara autocesta – toliko o tome kako se gradilo do sada”, objasnio je hrvatski član Predsjedništva BiH.

vecernji.ba

OGLASI

Loading