Ivan Pavković: Mladi, krenite odlučnije u poslovni svijet i osnujte svoje tvrtke

Udruga gospodarstvenika Posušje jedan je od najjačih gospodarskih kolektiva u BiH s prihodima većima od pola milijarde maraka godišnje i više od 1600 zaposlenih. Na njezinom čelu Ivan Pavković zamijenio je Veljka Lončara koji je uspješno stajao na čelu od osnivanja udruge do prosinca 2015. Sada je na Pavkoviću nastaviti taj put. Pavković je u Udruzi ispred Mesne industrije Rakitno i jedan je od direktora i suvlasnika u poslovnom sustavu Šišović, koji je u vlasništvu obitelji Ante Pavkovića Šišovića. Rođen je 1979. godine, srednju školu završio je u Posušju, a visoko stručno obrazovanje stekao je na Veleučilištu VERN u Zagrebu. Bio je član Upravnog odbora Udruge 4 godine, a za njezina predsjednika izabran je na 2. izbornoj skupštini u prosincu 2015. godine. Za Večernji list BiH govori o stanju u Posušju, planovima udruge…

Gospodine Pavkoviću, kakve su brojke Udruge gospodarstvenika Posušje kadu su broj zaposlenih i prihodi u pitanju i jesu li te brojke bolje u odnosu na vrijeme kada je udruga tek utemeljena?

Broj zaposlenih kao i prihod članova Udruge se kontinuirano povećava. Članovi naše Udruge su i pored otežanih uvjeta poslovanja i nestabilne političke situacije koja vlada u BiH, u protekloj 2015. godini, postigli dobre poslovne rezultate. To se posebice odnosi na izvoz koji je povećan čak za 60 posto. Broj zaposlenih kao i ukupni prihod je rastao, a točne rezultate znat ćemo nakon objave završnih računa.

Koliko Udruga gospodarstvenika broji tvrtki i kakav je njihov cjelokupan doprinos radu Udruge?

Broj članova u Udruzi se mijenjao od 13, koliko ih je utemeljilo Udrugu, do 41, koliko ih je bilo do nedavno. Trenutačno je u Udruzi 39 članova što s vlasnički povezanim tvrtkama čini oko 50 tvrtki. Status svih članova u Udruzi, bez obzira na njihov broj zaposlenih ili prihod, potpuno je isti. Svaki član ima po jedan glas u Skupštini. Naravno, doprinos u radu Udruge svih članova nije isti. Radu Udruge najviše doprinose članovi koji su izabrani u tijela Udruge, a tu su, prije svih, članovi Upravnog odbora te predsjednik Udruge i Upravnog odbora.

U idućem razdoblju očekujem veću aktivnost svih članova Udruge kroz rad u granskim povjerenstvima kojih imamo pet. Ovim putem se zahvaljujem donedavnim članovima Upravnog i Nadzornog odbora, a posebice prvom predsjedniku Udruge Veljku Lončaru i predsjedniku Upravnog odbora Marinku Šegi. U prosincu 2015. godine održana je 2. izborna skupština na kojoj je izabran novi Upravni i Nadzorni odbor – predsjednici su Ivan Šarić i Damir Lončar. Za predsjednika Udruge je izabrana moja malenkost, a za dopredsjednika Pero Lončar.

Na kakvim se konkretnim projektima radilo u prethodnom razdoblju kada je UGP u pitanju?

U posljednje vrijeme inicirali smo ili smo aktivno sudjelovali u rješavanju nekih važnih pitanja za gospodarstvo Posušja kao i za Posušje u cjelini. Navest ću samo dva koja smatram najznačajnijim, a to su: Rekonstrukcija Graničnog prijelaza Osoje i konačno preseljenje Zemljišno-knjižnog ureda, u punom kapacitetu, iz Širokog Brijega u Posušje. Isto tako, inicirali smo i, zajedno s gospodarstvenicima iz susjednih općina, uspjeli u pregovorima s ravnateljem Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) izmijeniti određene uredbe i odluke UNO-a koje bi, da su ostale na snazi kako su bile najavljene, značajno otežale i opteretile gospodarstvo u našem okruženju. Tu, prije svega, mislim na najavljeno zatvaranje GP Gorica na razdoblje od četiri mjeseca, kao i na uredbu po kojoj je bilo ukinuto carinjenja roba podrijetlom iz Azije i Afrike na GP Gorica i Kamensko. Udrug gospodarstvenika je sredstvima svojih članova financirala postavljanje i održava Wi-Fi sustav bežinog interneta na Trgu hrvatskih branitelja u Posušju. Internet je dostupan tijekom 24 sata dnevno i besplatan je za sve korisnike koji imaju prijenosne uređaje koji podržavaju bežični Internet. Inače, članovi Udruge samostalno ili u dogovoru s još nekim članovima, bez Udruge kao posrednika, aktivno sudjeluju kroz razna sponzorstva i donacije u svim kulturnim i sportskim događanjima u Posušju.

Kakva je sada situacija u lokalnoj zajednici u Posušju i čime ste zadovoljni, a što biste promijenili?

Nažalost, sve više mladih obitelji odlazi u inozemstvo i to je nešto što zabrinjava. Mogućnosti općine su ograničene po tom pitanju, zbog velikih kreditnih obveza i relativno malog proračuna, ali i u takvom proračunu moraju se naći sredstva, s kojima će se uz sredstva iz razvojnih fondova s razine Federacije i raznih inozemnih fondova poticati novo zapošljavanje, a posebice poticati samozapošljavanje mladih školovanih ljudi. Već sam ranije rekao da se broj zaposlenih kod članova Udruge povećava svake godine, ali i to, očito, nije dovoljno, jer je ukupni broj zaposlenih u Posušju na razini od prije pet godina i on iznosi 3423. U isto vrijeme, broj nezaposlenih se povećava. Po najnovijim podacima, broj nezaposlenih u općini Posušje je 2344, što je više za 408 osoba ili oko 20 posto u odnosu na prije pet godina.

U kojim još gospodarskim sferama vidite potencijal koji nije dovoljno iskorišten?

Potencijal Posušja vidim u sektoru proizvodnje općenito, a posebice u proizvodnji ekološki zdrave hrane. Nedovoljno koristimo naše najveće potencijale, a to je, prije svih, voda iz akumulacijskog jezera u Tribistovu te zalihe kamena i boksita kao i mogućnosti proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije: vode, sunca i vjetra.

Zastupljeni ste u poljoprivrednoj proizvodnji. Uvelike se priča o sadnji smilja i brojnih drugih kultura… Postoji li još neka kultura koju biste savjetovali proizvođačima?

Smilje je glavna tema među poljoprivrednicima i onima koji to planiraju postati. Ja se nadam da će uzgoj i prerada smilja u Posušj dati određene pozitivne rezultate. Za svaki kvalitetan proizvod može se naći kupca pa tako i za neke naše tradicionalne proizvode, kao što su krumpir i kupus. Međutim, problem je u neorganiziranosti i educiranosti naših malih poljoprivrednih proizvođača i nepostojanju neke poljoprivredne zadruge koja bi te proizvode organizirano otkupljivala i dalje plasirala na tržište. Za takvo nešto potrebno je uz dostatne količine stvoriti i prepoznatljiv brend s geografskim podrijetlom; npr. rakitski kupus. Pozitivne pomake očekujem i na tom polju, a tome će, svakako, doprinijeti i braniteljska zadruga Eko Hercegovina u Posušju, kao i izgradnja Logističkog centra za agro obrtnike i poduzetnike u poslovnoj zoni Osrdak.

Vaš savjet proizvođačima i malim poduzetnicima?

Teško je davati savjete bilo kome, a posebice poduzetnicima. Da bi uspjeli na tržištu, nije dovoljno imati samo dobru ideju i dobar proizvod. Puno toga se mora “poklopiti” da bi uspjeli. U svakom slučaju, svi mi koji smo u nekom biznisu moramo se kontinuirano educirati i pratiti što se događa na europskim i svjetskim tržištima, kako bismo se na vrijeme prilagodili novim trendovima.

I na kraju, želio bih poslati poruku našim mladim Posušankama i Posušanima. Cilj vašeg obrazovanja neka bude stjecanje znanja, a ne diploma. Budite optimisti i krenite odlučnije u poslovni svijet, osnujte svoje tvrtke i samozaposlite se. Mogućnosti uvijek postoje i tu u Posušju, pokušajte, prije nego se odlučite na odlazak.

Večernji list