Kroz knjigu Rane priče Stanislava Bašića oživljeno djetinjstvo, sjećanja i ljudi rodne Hercegovine

U organizaciji HKD-a Napredak, podružnice Posušje u četvrtak, 20. rujna u posuškoj kinodvorani predstavljena je knjiga Rane priče autora Stanislava Bašića. U programu predstavljanja, pored autora, sudjelovali su recenzentica Radica Leko, književnica Miljenka Koštro u ulozi interpretatorice Bašićevih priča, dok je o knjizi, kao vjerni čitatelj, govorio Branko Leko, član Napretka i generalni tajnik Crvenog križa BiH.
Rane priče njegova je deseta po redu knjiga, a sadržava 12 hercegovačkih i dvije sarajevske priče, koje su napisane 1974. godine, a njihova radnja i sjećanja koja donosi vezana su uz prva desetljeća Drugoga svjetskog rata. Priče su stajale u rukopisu pune 44 godine, a knjiga je konačno objavljena na nagovor prijatelja i autorove djece, koja su ih rado čitala.
Sinoćnje predstavljanje izazvalo je među publikom i samim predstavljačima sjećanja o kojima je između ostalog govorio i Branko Leko u svom obraćanju. Knjigu s pričama iz Broćanca, za koji su vezani svih četvero prezentera, pročitao je više puta, a predstavljajući publici svoje dojmove prisjetio se i priča koje je slušao u svojoj obitelji, osobito o učiteljici Bosi koja je nemilice i za najmanju sitnicu kažnjavala učenike. Priča Učiteljica, objavljena u ovoj knjizi, govori o piščevom bratu Slavku koji je pretrpio danas nezamislivo kažnjavanje od strane učiteljice i odbornika, nakon kojeg je imao trajne posljedice. Njemu je i posvećena ova knjiga.
Pišući književnu kritiku za ovu knjigu, u čemu se okušala po prvi put, književnica i umirovljena nastavnica hrvatskoga jezika Radica Leko nas upoznaje s njezinim značajkama i pričama koje nam donosi. Svoju recenziju pod naslovom “Oživljeno djetinjstvo, sjećanja i ljudi rodne Hercegovine” Radica zaključuje riječima:“ Iz njih će čitatelj ponijeti vjernu sliku hercegovačkog kraja i ljudi koje je Stanislav oživio u svojim sjećanjima osobnim spisateljskim darom te pružio čitateljima kao biserni niz, kao svojinu svih onih kojima je stalo, s određene udaljenosti, pogledati, zapamtiti i tako spriječiti zaborav.“
Unatoč tome što iza sebe ima bogat novinarski i književni opus, Stanka u našem gradu nismo imali prilike često slušati. Za sebe sam kaže da se rađe izražava pišući. A pišući 70-tih ovo djelo, ideja mu je bila napisati roman o švercu duhana. No znajući na koliku bi društvenu kritiku naišao te sumnjajući kako će se itko usuditi objaviti ga, odustao je. U svom govoru, naravnon, iskoristio je prigodu zahvaliti svima koji su pomogli pri objavljivanju knjige i organizaciji večeri predstavljanja.
Stanko Bašić rođen je 1945. godine u Broćancu, a najveći dio života proveo je u Zadru. Umirovljeni je novinar i urednik Slobodne Dalmacije. Godinama je bio najredovitiji suradnik priloga Forum, u to vrijeme zasigurno najutjecajnijeg i najboljeg novinskog kulturnog priloga u Hrvatskoj. Iz njegovoga stvaralaštva i djelovanja važno je istaknuti kako je on još za vrijeme studentskih dana u Sarajevu pokazivao jasan stav spram društvene zbilje. Potpisnik je „Pisma sedmorice“ objavljenoga u Vjesniku 1971. godine, kao svojevrsne Deklaracije o položaju hrvatskoga jezika i kulture u Bosni i Hercegovini. Jedan je od pokretača Šimićevih susreta. Piše poeziju, prozu i književnu kritiku. Zbirka pjesama “Žilište” iz 1973. nagrađena je kao najbolja knjiga poezije u BiH. Posljednjih je godina u BiH objavljeno nekoliko antologija poezije, a u njih je uvršteno čak 20 različitih Bašićevih pjesama. Njegovo je pjesničko ima Stanislav i njime potpisuje svoje prve tri zbirke, 1969. Glasnik, 1973. Žilište i Mame i tate objavljenu 1975. Nekoliko gotovih rukopisa proze i poezije izgorjelo je za vrijeme okupacije Crnog početkom Domovinskog rata. Nakon što je preko trideset godina bio posvećen novinarskom radu, Bašić tek 2001. s “Erom Vodenjaka” nastavlja s objavom književnih djela. Godine 2003. objavljuje knjigu razgovora s važnim osobama iz javnog i društvenog života pod nazivom “Razgovorom prema životu”, a 2006. godine dvije knjige: “Kada nisam ja jesam – Zadarski ratni dnevnik” i “Moje vjetrenjače” s podnaslovom “To hrvatstvo, ta Hrvatska”. Balans centar za logopediju i biblioterapiju iz Zagreba, koji vodi njegova kći mr. sc. Ivana Bašić, objavljuje mu knjigu “Kršćanstvo i New Age”. Pod pjesničkim imenom Stanislav prošle godine obajvljuje nadahnutu alegorijsku priču Mlada kapljica, zajedno s Radicom Leko objavio je zbornik „Književno Posušje“, koji sadrži 87 autora vezanih uz Posušje koji su stvarali kroz dva stoljeća. Knjiga je, kao što znate, Odlukom OV Posušje nagrađena ove godine javnim priznanjem Zahvalnica općine Posušje.

radioposusje.ba
fotografije: Foto-video Nada