Nestanak leda na Grenlandu i Antarktici ubrzava se
Ledene ploče na Grenlandu i Antarktici gube masu šest puta brže u odnosu na 1990-e zahvaljujući toplijim uvjetima, prenosi BBC.
Sveobuhvatna analiza satelitskih podataka s oba pola neupitno pokazuje ubrzavanje trendova, kažu znanstvenici.
Grenland i Antarktika izgubili su 6,4 bilijuna tona leda od 1992. do 2017. a to je bilo dovoljno da se poveća razina mora u svijetu za 17,8 milimetara.
“To nije dobra vijest”, kaže profesor Andrew Shepherd sa sveučilišta Leeds u Velikoj Britaniji.
“Danas ledene ploče pridonose trećini porasta razina mora dok je njihov doprinos 1990-ih bio prilično mali – oko pet posto. To ima važne implikacije za budućnost, za poplavljivanje obalnog područja ili za eroziju”, kazao je za BBC.
Tim znanstvenika analizirao je mjerenja na polovima izvedena iz zraka u protekla tri desetljeća. Radi se o satelitima koji su pratili promjenu volumena, kretanje i težinu ledenih ploča.
Ključan je zaključak znanstvenika da brzina nestanka leda odgovara gornjoj granici očekivanja u usporedbi s modelima koje je koristio Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) kao referentno tijelo u svijetu.
Prema procjenama panela iz 2014. simulacije globalnog porasta razina mora tada su upućivale na srednju vrijednost od 53 centimetra do 2100.
No novo istraživanje upućuje na pesimističnije podatke i po njemu bi do kraja stoljeća porast razine mora bio 17 centimetara veći nego što je pokazao izračun IPCC-a.
“Ako se to obistini 400 milijuna ljudi bilo bi izloženo riziku poplavljivanja obala do 2100.”, rekao je Shepherd.
“Naše najnovije procjene znače da će se ono što čovjek očekuje ubrzati. Što god obalni gradovi planirali mora se ostvariti ranije”.
Grenland i Antarktika reagiraju na klimatske promjene na nešto drukčije načine.
Gubitak leda na Južnom polu rezultat je otapanja zbog toplijeg oceana koji otapa rubove leda. Na Sjevernom polu dodatni je faktor i otapanje površinskog leda zbog toplijeg zraka.
U porastu razine mora od ukupno 17,8 mm doprinos otapanja leda na Grenlandu odgovoran je za 10,6 mm porasta a Antarktike za 7,2 mm.
Godišnje se od 1990-ih na Grenlandu i Antarktici gubila 81 milijarda tona leda.
Do drugog desetljeća 21. stoljeća to je poraslo na 475 milijarda tona godišnje.
vecernji.ba
