Plenković: Hrvatska spremna za južnu interkonekciju LNG terminala do Posušja!
U Mostaru je svečano otvoren 23. Međunarodni sajam gospodarstva. Zemlja partner ove godine je Mađarska. Na 30.000 metara kvadratnih prostora svoje potencijale predstavlja gotovo 800 izlagača iz BiH, Europe i svijeta.
Tradicionalno se predstavljaju gospodarski subjekti iz gotovo svih grana gospodarstva, među kojima prednjače poljoprivreda, gastronomija, turizam i uslužne djelatnosti, IT sektor i elektroindustrija. Među njima, svoj štand je osigurala i Županija Zapadnohercegovačka na kojem se predstavljaju turistički potencijali gradova i općina, među njima i općine Posušje. Ovo 23. izdanje Sajma također donosi i iznimno bogat popratni program uz mnoštvo konferencija, B2B susreta i edukacija. Predviđeni su i tematski dani, a svaki od njih donosi popratni sadržaj vezan za pojedini sektor gospodarstva. Kada je riječ o kolektivnim nastupima, izdvajaju se Komorski investicijski forum, Forum jadransko-jonskih gospodarskih komora i Gospodarske komore FBiH, koji će se predstaviti institucijama i poduzećima iz zemalja članica.
Čast svečanog otvaranja pripala Peteru Sijartu, ministru vanjskih poslova i trgovine Mađarske. Tradicija prigodnih obraćanja domaćina te visokih dužnosnika iz BiH i susjednih zemalja nije izostala ni ove godine. Tako ispred Grada Mostara, prigodni govor je održao gradonačelnik Mario Kordić dok su se ispred najviših institucija BiH i FBiH uzvanicima se obratili predsjednik Vlade Federacije BiH Fadil Novalić i predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija. Također, od najviših dužnosnika susjednih zemalja ovom prigodom govorili su i predsjednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić te predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković.
Zajedničko svim govornicima bile su teme o očuvanju gospodarstva, njegovim izazovima u doba kriza, očuvanju radnih mjesta te međusobnoj suradnji i njenom daljnjem unaprijeđenju. Ipak, u svjetlu energetske krize i traženja alternativnih rješenja, među njima istaknuo se govor premijera Plenkovića o mogućnostima proširenja LNG terminala iz Hrvatske prema BiH. Kako je rekao, Hrvatska je već napravila jedan dugoročni strateški iskorak, a to je terminal za ukapljeni prirodni plin na Krku. On Hrvatskoj omogućuje diverzifikaciju opskrbe plinom, i, kako je kazao Plenković, nema samo nacionalni karakter, on ima karakter za sve zemlje srednje Europe, pa za Bosnu i Hercegovinu. U tom kontekstu izrazio je spremnost Hrvatske da zajedno s partnerima u BiH napravi iskorake kako bi južna interkonekcija Dugopolje-Imotski-Posušje omogućila i ovom dijelu BiH divezifikaciju opskrbe plinom.
- To je projekt koji na hrvatskoj strani prema današnjim procjenama košta otprilike 75-76 milijuna eura, ali je dugoročno važan, vrijedan i omogućuje sasvim drugačiju kvalitetu života i rast gospodarstva. – ocijenio je premijer Republike Hrvatske.
Potrošnja plina u BiH se na godišnjoj razini kreće oko cifre od 250 milijuna kubični metara. Analize kažu kako je BiH u odnosu na druge zemlje regije u najgorem položaju po pitanju opskrbe. Nema skladišta za rezerve, a prije točno godinu dana se prebacila na plinovod Rusija-Turska-Bugarska i dalje preko Srbije, odakle na samo jednoj točki ulazi u BiH: Šepak kod Zvornika. Stoga, u trenutnoj situaciji krize energenata izazvane poremećenim odnosima na svjetskom tržištu, koja se iz dana u dan dodatno usložnjava, a što za posljedicu ima teške poremećaje koji se na koncu reflektiraju kroz pad životnog standarda stanovništa, inicijativa premijera Plenkovića upućena Bosni i Hercegovini je itekako ohrabrujuća te se ne smije propustiti!
