Plenković u UN-u pozvao na jednakopravnost Hrvata u BiH i donošenje novog Izbornog zakona

Premijer Andrej Plenković pozvao je u petak na reformu UN-a u virtualnom govoru na 75. Općoj skupštini svjetske organizacije, istaknuvši da su ovogodišnje krize pokazale su da je multilateralizam potrebniji nego ikad.

Krize koje su 2020. godine pogodile svijet, poput pandemije koronavirusa i posljedične gospodarske krize, jasno su pokazale da je predanost multilateralizmu relevantnija nego ikada, rekao je Plenković.

Postojeće krize ne smiju dovesti do “izolacionizma u međunarodnoj zajednici”, nego potaknuti spremnost na suradnju “u pravom duhu solidarnosti i međusobne potpore”, a nijedna organizacija nije u boljem položaju da to promiče od Ujedinjenih naroda, kazao je.

Stoga su nam “potrebni Ujedinjeni narodi za 21. stoljeće”, poručio je Plenković i pozvao na reformu organizacije, uključujući i samu Povelju UN-a, njezin temeljni dokument, kao i Vijeća sigurnosti, najmoćnijeg tijela UN-a u kojem odnosi reflektiraju situaciju s kraja Drugog svjetskog rata.

Naša organizacija mora sačuvati svoje temeljne vrijednosti i načela na kojima je utemeljena, ali isto tako mora odražavati stvarnost i potrebe našeg vremena, rekao je premijer.

Ujedinjene narode kritičari često prozivaju zbog navodnih iracionalnih troškova, sporosti u djelovanju, neprovođenju svojih odluka i pristranosti u njihovom donošenju.

Organizaciji je u proračunu prošle godine nedostajalo 768 milijuna od ukupno 2.85 milijardi dolara jer 51 država nije ispunila svoje financijske obaveze, uključujući Brazil i SAD, prenosi Reuters.

Stručnjaci ističu kako su financijski problemi simptom šire krize povjerenja u tu instituciju.

Jednakopravnost Hrvata u BiH

Osim godina kriza, 2020. je i godina obljetnica, rekao je Plenković – uz 75. godišnjicu UN-a i 25. godišnjicu Četvrte svjetske konferencije o ženama, ove se godine obilježava i 25. godišnjica Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma koji je “prekinuo najkrvaviji rat u Europi od Drugog svjetskog rata”.

Plenković je istaknuo kako se u međuvremenu “ovaj dio Europe temeljito promijenio nabolje, ali da neki problemi opstaju i zaslužuju punu pažnju”, pa naglasio da Hrvatska smatra da godišnjicu Daytona treba iskoristiti za reviziju njegovih postignuća, ali i situacije u BiH.

Pozvao je na punu jednakost Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH i donošenje odgovarajućeg izbornog zakona koji bi spriječio izborne inženjeringe.

Podsjetio je na Zagrebački sastanak na vrhu održan prije 20 godina i drugo izdanje tog susreta koji se ove godine virtualno održao tijekom hrvatskog predsjedanja EU-om koja je na njemu potvrdila “svoju nedvosmislenu podršku europskoj perspektivi država zapadnog Balkana”.

Gledajući unatrag, puno toga je postignuto i puno toga se promijenilo nabolje. Gledajući unaprijed, iskrena pomirba ključna je za stabilnost regije. To se može graditi samo na istini i utemeljeno na činjenicama, zajedno s pronalaskom svih preostalih nestalih osoba i pravdom za sve žrtve, poručio je.

Lobiranje za profesoricu Seršić i zahvala za Zagreb

Plenković je govoru naglasio da je ponosan što Hrvatska po prvi puta ima kandidatkinju za sutkinju Međunarodnog suda pravde – profesoricu međunarodnog prava i prorektoricu za međunarodnu suradnju zagrebačkog Pravnog fakulteta Maju Seršić.

Osim dokazanih profesionalnih kvaliteta, vjerujemo da bi izbor profesorice Seršić također bio važan za postizanje bolje rodne ravnoteže i poštenije zastupljenosti država u sastavu Suda, kazao je hrvatski premijer.

Plenković je podsjetio i da se Hrvatska nosi s posljedicama razornog potresa koji je pogodio Zagreb, pa zahvalio svim svjetskim čelnicima koji su “poslali poruke solidarnosti i pružili podršku” Hrvatskoj.

Cjepivo za sve i zaštita planeta

Pozdravio je rezoluciju UN-a o “Sveobuhvatnom i koordiniranom odgovoru na pandemiju” i istaknuo da ona jasno pokazuje potrebu za “zajedničkim globalnim pristupom u odgovoru na njezin utjecaj i posljedice”.

Naglasio je da cjepivo mora biti dostupno najvećem mogućem broju ljudi i da se na tome ne smije štedjeti.

Govorio je i o opasnostima klimatskih promjena, “izazova stoljeća”, upozorivši da svjetski čelnici ne smiju ignorirati da je u posljednjih pet godina postignut rekord globalnih temperatura oceana koji imaju “središnju ulogu u reguliranju Zemljine klime”, kao i da “zabrinjavajućom brzinom” raste njihova zagađenost plastikom.

Ukoliko ne djelujemo sada, šteta učinjena našoj planeti bit će nepopravljiva, kazao je Plenković, pa pozvao nacije da se “ujedine i preuzmu odgovornost za ostvarivanje zdravijeg, pravednijeg i održivijeg svijeta za buduće generacije”.

(Hina)