Posao sa smiljem bi mogao uspjeti: Na smilju i Hercegovcima možete proučavati ekonomiju!

Ljubo Jurčić poznati hrvatski stručnjak za ekonomiju i financije u svojem intervju za poslovni portal manager.ba dao je nekoliko zanimljivih izjava u vezi Hercegovine iz koje i sam potječe. Zanimljiva su njegova razmišljanja o uzgoju smilja pa možete pročitati …

Porijeklom ste iz Hercegovine. Kada bi Vam netko ponudio projekt strategije razvoja Hercegovine, na čemu biste inzistirali? Ima li Hercegovina po Vama neku snažnu komparativnu prednost na kojoj bi trebala bazirati svoj razvoj?

Ima, pogledajte što se događa u Grudama. Koliko god ljudi nisu zadovoljni, Grude u prosjeku imaju više tvornica po glavi stanovnika nego cijela Hrvatska. Ovdje je radišan narod. Imate školski primjer smilja. Na tomu možete proučavati ekonomiju, a da uopće nemate povijesno znanje o ekonomiji. Jednostavno, kada ljudi vide da je nešto isplativo, oni to rade. Više desetaka milijuna stabljika smilja je posađeno. Zašto? Zato što ljudi vide isplativost. To je pravilo svugdje. Zašto investitori ne dolaze u Hrvatsku ili Bosnu i Hercegovinu? Zato što nije isplativo! Tamo gdje je isplativo nešto proizvoditi investitorima ne smeta vrsta sustava. Međutim, sustav mora napraviti takve okolnosti da je isplativo proizvoditi, a ne samo baviti se trgovinom na par područja. Ako sustav kreira uvjete za isplativu proizvodnju, ljudi će raditi. To je prirodno ponašanje. Bilo da se radi o Hercegovcima, Hrvatima ili Nijemcima. Samo je pitanje imamo li takvu politiku koja može napraviti isplativost proizvodnje. Ako u tomu uspijete, država ne treba više ništa investirati. Ljudi će, vođeni vlastitim interesom, početi raditi i zarađivati. Kad pogledam ovu mladež ovdje, do jučer ste ih osuđivali da su neradnici, no kada se pojavilo smilje i počeo vršiti otkup po 4-5 KM dečki su masovno bili izgrebani od drače i kupine berući smilje. Znači, kada su ljudi prepoznali interes nije im bilo teško raditi. Sada, država treba pokazati svoju ulogu da uredi i zaštiti tržište smilja. Naime, kod ovakvih proizvoda u prvim fazama dolazi do „ekscesnih“ odstupanja na tržištu. Ako država ne organizira institucionalnu regulaciju, ti ekscesi mogu nanijeti veliku štetu. Tu može pomoći znanje o državnim regulacijama i institucijama. Prethodno sam rekao, Amerika je tržišno najliberalnija, ali ima najstrožije institucije s ciljem zaštite optimalnog funkcioniranja tržišta. Dakle, samo država može napraviti okruženje u kojem se isplati proizvoditi, raditi, izvoziti…, to ne ovisi o pojedincu. Pojedinac može naći svoju malu nišu, ali bez sustavnog pristupa države to će ostati samo izolirani slučajevi. Dakle, puno tih malih niša prilagođenih hercegovačkim uvjetima i ljudima treba napraviti politika. Kada to uspijemo Hercegovci će biti najproduktivniji narod na zemaljskoj kugli.

Na čemu temeljite svoj optimizam?

Na puno razloga. Zato što su bili zakinuti, što su morali preživjeti u teškim uvjetima. Gdje su u tranzicijskim zemljama najveće krize i problemi? Tamo gdje su bile najveće državne tvrtke, gdje su ljudi živjeli od države. Kada je država nestala oni su ostali kao riba na suhom. Naučili su dobivati siguran posao, stanove i plaću bez obzira na produktivnost. Ljudi su jednostavno otupjeli i nisu naučili brinuti sami o sebi. Hercegovina je kroz povijest bila zakinuta od strane država koje su vladali na njezinom teritoriju, a ljudi su morali preživjeti na jednim vrlo grubim područjima ili se snalaziti drugdje u svijetu. Kada je taj sustav nestao, mnogi su se pogubili, ali ne i Hercegovci. Njima je samo potrebno stvoriti uvjete isplativosti i pustiti ih da rade. Siguran sam da neće razočarati.

abcportal.info