Posušje: Spomenik vjere i kulture u Viru
Početkom veljače 2016. završen je spomenik u čast dvojici glagoljaša iz župe sv. Jure u Viru (Posušje), kao i prvom apostolskom vikaru Bosanskoga vikarijata fra Mati Deliviću, koji je proboravio u Viru gotovo dvije godine kod don Ante Budimira.
Biskup Ratko Perić napisao je u povodu kanonske vizitacije u župi Vir u svome izvješću od 27. ožujka 2015. ove riječi: ”Pred crkvom župnik pokazuje mjesto gdje bi podigao spomenik dvojici virskih glagoljaša Budimira. Biskup mu sugerira da stavi glagoljaša don Antu – umro 1766. god. (za njegova bratića Marka, bogoslova, nije sigurno da je postao svećenik, ali je umro 1766. god.) i fra Matu Delivića, biskupa, prvoga apostolskog vikara Bosanskoga vikarijata (1735.-1740.), koji je kod don Ante proboravio skoro dvije godine (1737.-1738.) u vrijeme austrijsko-turskoga ratovanja.”
Otada radilo se na razradi nacrta spomenika u suradnji s Ordinarijatom u Mostaru i s ing. Mladenom Čamberom koji radi u kamenoklesarskoj radionici Mramor Vir u Viru kod Posušja.
Kada je sve usuglašeno, dvojica svećenika iz Vira, don Ante Đerek i don Božo Polić, odlučili su dati novčanu potporu za ostvarenje ovoga spomenika uz donaciju glavnoga velikog kamena pok. Milana Čambera, voditelja spomenute radionice, koji je preminuo 7. travnja 2015.
Dvojica spomenutih svećenika su u vrijeme župnika don Petra Vuletića ml. obnovili početkom 1997. god. grobove dvojice virskih glagoljaša u groblju Stipića Dubrava, kao i virskoga župnika fra Karla Ćavara (župnik: od svibnja do rujna 1883.), rodom iz Kazaginca, koji je preminuo 21. rujna 1883., te majke nekoga svećenika koja je umrla 1753. god.
Ovaj spomenik, koji je prislonjen uz crkvu na mjestu prijašnjih vrata, polagano je nastajao u radionici, a onda je uslijedilo njegovo postavljanje u prosincu 2015.
Na vrhu kamena koji je nalik na lađu, nastao od kamenoga oltara za crkvu sv. Mateja na Rudniku u Mostaru što ga je platila župa Vir 2010. god. na čelu sa svojim župnikom don Petrom Vuletićem, uklesan je lik biskupa Mate Delivića (rođen oko 1666.; biskup: 1735.-1740.; umro: 1740.; Iz Vira upravljao Bosanskim Apostolskim Vikarijatom: 1737.-1738.), zatim likovi don Ante Budimira (svećenik glagoljaš; rođen 1699.; ređen: 1729.; umro: 1766.) i Marko Budimir (bogoslov glagoljaš, 18. stoljeće), te urezan je spomen na sve župnike stare župe Podbile, Posušja i Vira od 1871. god., potom spomen na sve žrtve ratova iz Vira, Podbile i Podzavelima, napose dvojici ubijenih župnika u Viru: don Ante Bakule (župnik: 1910.-1936.; ubijen 1942.) i don Ante Zrne (1936.-1945.; ubijen 1945.).
Tu su i tri slova glagoljice i jedno slovo bosanice, zatim znak ribe s grčkim slovima IXΘYΣ – što znači: Isus Krist, Sin Božji, Spasitelj, i križ, te imena dvojice svećenika darovatelja s pukom u 2015. god. U groblju je podignut spomenik u čast poginulim Hrvatima u Drugom svjetskom ratu (njih 170) i Domovinskom ratu (njih 5).
Vidljivo je da su ovdje stavljene neke važne povijesne činjenice iz Vira koje se ne smiju zaboraviti, a šire o svemu povijesnom tijeku objavljena je i knjiga Stjepana Galića s naslovom Vir – nepresušno vrelo, Povijest župe sv. Jure u Viru (1871.-2001.), koja je izišla iz tiska u prigodi proslave 130. obljetnice uspostave župe kada su pojedini crkveni objekti bili dobrano obnovljeni.
Spomenuh da je glavni kamen nalik na lađu na kojoj je sve ispisano i uklesano kao svjedočenje povijesti, naše ljubavi i svijesti prema onome čime su bili zaokupljeni naši preci. Svi su oni pokojni, prešli su onu orisnicu između ovoga i onoga svijeta. Možemo reći da su, završivši svoje ovozemaljske poslove, ostavili svoje lađe, što smo ih mi znakovito prislonili na zid u ovoj ispisanoj kamenoj gromadi u liku lađe.
Putnicima namjernicima sve ovo može biti i jest velikim poticajem da se u svome životu trgnemo i učinimo nešto što je nastavak njihova narodnosnoga, kulturološkoga, vjerskoga i povijesnoga djela. Mi trebamo zaploviti ovim životnim morima u svojim lađama i doprinijeti sve ono što je u našoj moći da bi oni budući bili jednako ponosni na nas kao što smo mi ponosni na ove svoje prethodnike.
Tu je narod na spomeniku, tu su branitelji, pisci, svećenici, biskupi, tu su naša slova i simboli, naše svetinje što nas čine časnima i ponosnima u ovome svijetu. Tu smo uokrušce spomenika i mi, koji još uvijek putujemo i plovimo.
U susjednoj župi Vinici ista kamenoklesarska radionica iz Vira na čelu s Milanom Čamberom uradila je spomenik u čast glagoljašima i glagoljici, kao i spomenik u čast poginulima u Prvome svjetskom ratu (njih 52), u Drugome svjetskom ratu (njih 192) i u Domovinskome ratu (njih 15).
Posušje.net/ don Ilija Drmić
