PREDSTAVLJANJE KNJIGA: Musini Zapisi izazvali veliko zanimanje u Posušju
U posuškoj Narodnoj knjižnici predstavljene su dvije knjige – Promišljanja autora Ivana Solde i Zapisi o Hercegovačkom ustanku autora Dušana Muse.
Organizatori su bili Ogranci MH Čitluk i Posušje koji odavno vrlo dobro surađuju. Nakon pozdrava domaćina Ljube Kovača, ravnatelja Narodne knjižnice kratko su se obratili predsjednik čitlučkog Ogranka MH Andrija Stojić i posuškog Ogranka MH Blage Kovača. Prigodnim riječima se obratio i Mate Lončar u ime Vijeća mladih posuške Općine. U programu je sudjelovao Jozo Kolobarić koji je recitirao dvije pjesme „Hercegovac“ i „Neznana“ autora Solde. O Promišljanjima je govorio Andrija Stojič. Među ostalim je naglasio.
- Autor Promišljanja nam otvara svoje strahove, svoje boli, ljubavi, lovore i kalvarije. Njegova je poezija bliska i ugodna, topla za dušu, sigurna luka nakon brodoloma u kojoj nalazimo i mirnoću nad olujama života.
Potom se skupu obratio autor Zapisa o Hercegovačkom ustanku Dušan Musa, novinar Radio Čapljine i Večernjakov dopisnik. U sve na ovom okupu je „unio“ brojne zanimljivosti u knjizi zapisa o događaju koji je izazvao veliku pozornost svih u Posušju. Dušan Musa je posebice naglasio.
- Gledajući kao cjelini Hercegovački ustanak 1875. – 1878. godine, sa stajališta znanosti, je dobro obrađena tema, međutim gledajući sa stajališta Hrvata, to se ne bi moglo reći.Nakon djela Nikole Buconjića i Martina Đurđevića početkom, dr. Marka Vege sredinom prošlog stoljeća, tematika tog povijesnog događaja detaljnije je obrađivana tek u djelima dr. fra Andrije Nikića i dr. don Ivice Puljića u zadnjih četvrt stoljeća. Možda je uzrok tome relativno mali teritorij na kojem su operirali ustanici Hrvati, sudbina vođa prije svega ustaničkog vođe vojvode don Ivana Musića ili nešto treće, teško je razlučiti. Tek mene je na temu ustanka usmjerio zadnji rat, s ciljem sagledavanja mogućih uzroka za ratove naroda koji žive na ovim prostorima. Tako su u nizu od dvadesetak godina nastajali radovi objavljeni u knjizi, „Zapisi o Hercegovačkom ustanku“, publicirani najčešće u „Večernjem listu“.
Uglavnom, smatra da je knjiga bacila jedno novo svjetlo na ljude i događaje iz tog vremena, nadam se da će potaknuti znanstvenike da u svjetlu tih novih saznanja obrade ustanak, kojeg su pokrenuli Hrvati, 19. lipnja 1875. godine u Dračevu, kraj Čapljine. Iz navedenog je jasno da Hrvati nisu gosti na ovim prostorima, nego aktivni sudionici povijesnih mijena, pa je u traganju za njihovom ulogom Hercegovački ustanak, nezaobilazna tema.“
Večernji list/PC
