PSIHOLOGINJA MARUŠIĆ ZA HMS: Epidemija je izazvala socijalnu stigmu i diskriminaciju prema pozitivnima na COVID-19
Dok traje globalna pandemija koronavirusa slušamo i čitamo o simptomima bolesti, broju preminulih i zaraženih po državama, mogućem pronalasku cjepiva… S druge strane, ono s čime se oboljeli susreću na psihološkoj osnovi potpuno je zanemareno. O tome je, u izjavi za Hrvatski Medijski Servis, govorila psihologinja Marija Marušić iz Inicijative “Dežurni psiholog” ŽZH.
U ovim trenutcima dok hara epidemija koja je doslovno svijet bacila na koljena i poljuljala najjače zdravstvene sustave Marušić kaže da je važno progovoriti o onima koje je epidemija najviše pogodila, osobama zaraženim virusom COVID-19.
“U svojim zemljama, gradovima, naseljima bilježimo prekrasne trenutke podrške najvećim borcima, onima koji se na prvoj crti bore s ovim virusom. Sasvim opravdano i za svaku pohvalu. Slobodno ih možemo nazvati herojima”, rekla je psihologinja Marušić.
Stigmatizacija bez podrške
Naglašava da su u isto vrijeme osobe koje su najviše pogođene ovim virusom izložene određenoj stigmatizaciji i apsolutno bez podrške.
Odgovarajući na pitanje što je to stigma, sugovornica HMS-a kaže da je stigma etiketa, odnosno oznaka da je nešto kao takvo loše.
“U ovom kontekstu negativna asocijacija na osobu ili skupinu ljudi koja pokazuje simptome bolesti. Epidemija je izazvala socijalnu stigmu i diskriminaciju prema ljudima koji su pozitivni na COVID-19 kao i prema ljudima koji su s njima bili u kontaktu. Dakle, ranije spomenuti heroji (zdravstveni djelatnici, policija, vatrogasci, ljudi u kriznim stožerima i drugim žurnim službama) istodobno dok kao dio skupine primaju podršku populacije, na osobnoj razini često mogu biti pogođeni stigmatizacijom zbog samog kontakta s osobama koje imaju COVID-19”, istaknula je Marušić.
Anksioznost i depresivna stanja
Pojašnjava da je stigmatizacija jako težak društveni fenomen po osobu, a pogotovo za one u manjim sredinama.
“Život u manjim sredinama u jeku epidemije ima svoju težinu pa se vrlo brzo i vrlo lako prošire informacije o obitelji, o poslu, o djeci oboljelih itd…”, rekla je Marušić u izjavi za HMS.
Upitana kako se stigmatizacija manifestira na osobnom planu onih koji su njome pogođeni, psihologinja iz inicijative “Dežurni psiholog” ŽZH kaže da to može rezultirati niskim samopoštovanjem, anksioznošću, depresivnim stanjima…
“Osoba stigmu najčešće internalizira što može rezultirati niskim samopoštovanjem, socijalnim povlačenjem, zanemarivanjem, anksioznim i depresivnim stanjima te izostankom traženja pomoći i slično. Ono što najviše zabrinjava je činjenica da strah od stigmatizacije vrlo lako može rezultirati prikrivanjem bolesti i voditi izbjegavanju traženja stručne medicinske pomoći”, mišljenja je Marušić.
Prvozaraženi ne mora biti “nulti pacijent”
Osvrćući se na to zašto se teško solidarizirati Marušić ističe da osoba koja je označena kao prvozaražena ne mora uopće biti tzv. “nulti pacijent”.
-Ne zaboravimo da smo na početku epidemije gotovo svi bili s jednakom vjerojatnošću zaraze dok smo slobodno hodali gradom, odlazili na posao, ispijali kave s društvom… a sada o našim aktivnostima i postupcima ovisi koliko želimo tu vjerojatnost minimalizirati i koliko smo je umanjili. Asimptomatski prenositelj- medicinski izraz za osobu koja može biti nositelj određene bolesti a sama ne mora nužno ispoljavati simptome zaraze/bolesti. Osoba koja se detektira kao prvozaražena nije nužno nulti pacijent. Ako je to osoba iz tvoje okoline, možda si upravo ti „nulti pacijent“ (s blagim simptomima koje ne prepoznaješ ili bez simptoma bolesti), napominje Marušić.
Uloga medija
Da bi se umanjila stigmatizacija i pokazalo razumijevanje poželjno je, kaže Marušić, birati izvore informiranja i terminologiju prilikom govora i pisanja, izbjegavajući riječi koje jačaju diskriminaciju kao što su „žrtve“, „sumnjivi slučajevi“ , „ljudi koji šire virus“ i slično.
Sugovornica HMS-a drži da medijski djelatnici korištenjem pogrešne terminologije također mogu utjecati na dodatno jačanje stigme.
-Korištenje terminologije koja na neki način optužuje ljude kao da su namjerno prenijeli virus dodatno jača stigmu. Poseban utjecaj na to mogu imati mediji koji svakodnevno dopiru do velikog broja ljudi, a pogrešnom terminologijom na indirektan način mogu jačati stigmatizaciju. Kako bi se stigmatizacija izbjegla ili barem ublažila poželjno je naglašavati važnost prevencije, ranu detekciju virusa i važnost liječenja. I ne zaboraviti važnu činjenicu- najveći broj ljudi preboli virus bez ozbiljnih posljedica, istaknula je psihologinja Marija Marušić iz inicijative “Dežurni psiholog” ŽZH.
Dežurni psiholog
Podsjećamo, Crveni križ ŽZH i kolektiv psihologa u toj županiji pokrenuli su prije nekoliko dana volontersku inicijativu “Dežurni psiholog” kako bi pomogli ljudima oko situacije vezane s koronavirusom.
Broj mobitela 063/368-854 jedinstven je na području ŽZH i dostupan 24 sata na dan za sve one kojima je pomoć potrebna.
B. Glić./HMS
