‘Smiljomanija’ u Hercegovini: Općina Posušje daje poticaje proizvođačima smilja u cilju njihovog ostanka u BiH

Svoje selo Broćanac u posuškom kraju Martin Soldo nije htio zamijeniti nekim bogatim gradom na Zapadu. Kamenjar i krš je očistio i pretvorio ga u površine na kojima je zasadio smilje, ljekovito bilje koje pomaže u rješavanju brojnih medicinskih i kozmetičkih problema i o kojem priča cijela Hercegovina. Kad mu nije bilo dosta dva hektara, Soldo se odlučio proširiti površine pod smiljem na pet hektara, uvjeren da tako može ostvariti egzistenciju za svoju obitelj.

„Pokrenuo sam uzgoj stevije, ali je tržište bilo nesigurno, pa sam naišao na financijsku analizu USAID-a o uzgoju i plantažiranju smilja. Kad je rađen elaborat, cijela mu je bila marka za kilogram. I tada se isplatilo, a kamoli danas kad je cijena višestruko porasla“, priča Soldo o razlozima koji su ga usmjerili ka uzgoju smilja.

Iako su podaci o točnom iznosu koji se danas može dobiti za kilogram ubranog smilja različiti, a kreću se i do 2,5 eura, iznos koji se može dobiti za litar destiliranog eteričnog ulja proizvedenog iz tog ljekovitog bilja je vrtoglav – čak 1.500 eura. Te su dvije brojke doista dovoljan razlog, kako je rekao i Soldo, za pravu „smiljomaniju“ u Hercegovini.

„Sve je to bio kamenjar i krš koji sam doveo u red, a kad mi je nestalo vlastite zemlje zakupio sam od drugih ljudi ili uzeo državnu zemlju u koncesiju. Mukotrpan i skup posao u početku, mora se sve dobro pripremiti i čekati dvije godine da smilje dođe na rod. No, svugdje se odmah plaća isporučena roba i može se dobro zaraditi“, nastavlja Soldo.

BROJNA LJEKOVITA SVOJSTVA SMILJA

Upućujući na ljekovitost smilja, agronom Munib Prošić navodi kako se koristi za ublažavanje i liječenje kozmetičkih i medicinskih problema. Pomaže u regeneraciji tkiva, ublažava tragove starenja, koristi kod uklanjanja modrica, strija i ožiljaka. Djelotvorno je i za ublažavanje opekotina od pretjeranog sunčanja, a u narodnoj medicini za zaustavljanje krvarenja iz nosa, kao i zarastanja rana. Osim toga pomaže u liječenju bronhitisa i kašlja, djeluje umirujuće, snižava krvni tlak i razinu kolesterola, ublažava bolove, ali i jača organizam.

Iako je riječ o obiteljskom poslu, angažirao je još jednog radnika. Ono što uzgoji plasira u BiH sve dok ne dobije dozvolu za izvoz. Još kaže i kako svoj ostanak u Hercegovini smatra dobrim potezom. Tri su mu brata, naime, u Zagrebu, no on je tražio bilo kakav način da ostane i sad ga je našao stvarajući egzistenciju svojoj obitelji uzgojem smilja.

Posušje daje poticaje

Soldin primjer upravo navode kao jednu od pozitivnih priča i općinske vlasti u Posušju. Ta se zapadnohercegovačka općina, u procesu oživljavanja zapuštenih poljoprivrednih površina, odlučila poticajima poduprijeti uzgoj smilja, a ciljane skupine su im mladi i žene. Obratili su se donatorima za pomoć i zajedničkim trudom organizirali radionice i terensku obuku, te nabavku i podjelu sadnica.

„Davali smo pojedincima po 3-4 tisuće sadnica, što je oko 1.000 maraka po osobi. Za sada smo 50 ljudi izravno subvencionirali, ali to je utjecalo i na pozitivnu sliku jer je mnogo ljudi samoinicijativno počelo ulagati kad su vidjeli kako uzgajivačima smilja dobro ide. Cijeli posao ne zahtijeva veliko financijsko ulaganje, a na 5-6 tisuća kvadrata to može biti odličan obiteljski posao“, objašnjava Mate Kovač iz Odjela za razvoj Općine Posušje.

U međuvremenu su nabavili i uređaj za destiliranje te ga dali Braniteljskoj udruzi „Eko Hercegovina“ na korištenje, čime su ostvarili višestruku korist i pomogli velikom broju ljudi da ostvare zaradu.

„Dosta je mladih ljudi otišlo ne samo iz Posušja, nego i iz okolnih općina, pa je ovo odličan način da ih zadržimo. Ljudi su vlasnici ili neobrađene zemlje, ili su uzgajali kulture koje su donosile minimalnu zaradu, a ovo je kultura koja daje zaradu odmah. Nitko ne zna kako će se cijene kretati, ali priča se da cijelu Hercegovinu zasade smiljem svi mogu zaraditi“, dodaje Kovač.

U svim projektima koje realiziraju imaju pomoć UNDP-a, sarajevske udruge „Nešto više“ i hrvatskog Ministarstva branitelja. Osim smilja, ponudili su i projekte uzgoja krastavaca, ali i mogućnost bavljenja pčelarstvom te proizvodnje meda.

Ljude usmjeravaju na plantažni uzgoj

Smilje je glavna tema na obje strane Neretve, no prošlo je ljeto, zbog velikih površina koje su trajno uništene jer su pojedinci doslovno čupali smilje iz korijena, uvedena je zabrana branja samoniklog bilja na području entiteta Republika Srpska. Ljudi su usmjeravani na plantažni uzgoj. U međuvremenu je zabrana ukinuta.

ZAŠTO JE SMILJE TOLIKO SKUPO?

Agronom Munib Prošić ukazuje kako je ljude nužno usmjeriti na plantažni uzgoj smilja i objasniti im kakvu sve korist, ne samo materijalnu onima koji ga uzgajaju, ta biljka može donijeti. „Možda pet maraka jeste malo, ali kad se nabere stotinu puta po pet maraka to je fino primanje za nekoga“, napominje.

Budući da se smilje mora destilirati svježe, zato mu je otkupna cijena toliko visoka. Za jednu litru eteričnog ulja, navodi Prošić, potrebno je destilirati najmanje tonu smilja.

„Egzistenciju od sakupljanja samoniklog smilja ljudi ne mogu ostvariti, jer se ne radi o velikim količinama. To je i sezonski posao, bez obzira na visoke cijene. Zato se pokušava s plantažnim uzgojem, dijele se ili prodaju sadnice, pa se malim uzgajivačima sve to isplati“, objašnjava Biljana Ilić iz Centra za gazdovanje kršom u Trebinju.

I taj Centar na jesen planira zasaditi smilje na dva hektara. Smatraju da i svojim primjerom, odnosno podizanjem zasada na plantaži, stvaraju manji pritisak na samoniklo bilje i postižu veći učinak u očuvanju tih vrijednih biljaka.

Perspektiva postoji

Na trebinjskom, ljubinjskom, nevesinjskom području, baš kao i u Zapadnoj Hercegovini, uzgoj smilja ima perspektivu. To na primjeru svoje tvrtke „Planta Bella“ najbolje zna Slobodanka Čomić Popović koja se uzgojem, otkupom i preradom smilja bavi već skoro desetljeće.

„Prednost Hercegovaca je što se ono ne može uzgajati svuda, nego na našem području. Vrlo je interesantno kao sirovina, jer mu je cijena visoka u otkupu i nema tog zasada koji može dati toliki prinos i finansijsku korist kakvu može dati smilje“, ukazuje.

Tvrtka koju vodi ima svoje površine, ali i redovne kooperante od kojih otkupljuje sirovinu i proizvodi eterično ulje. Osim toga proizvode i sadni materijal, što čini zaokružen kompletan proces – od sadnice do male bočice eteričnog ulja.

„Ono što proizvedemo, većinom i izvozimo jer se prerađeno smilje koristi kao baza za razne preparate, parfeme, pomade i slične proizvode. Najjači su otkupljivači ulja Francuzi, Nijemci, Italijani i Amerikanci. Dakle, perspektiva definitivno postoji“, zaključuje Čomić Popović.

Ideja, želja i volja postoji, a smilje – na nekim jezicima poznato i kao „immortelle“ što jasno sugerira na besmrtnost – tako postaje idealno ljekovito bilje koje će s hercegovačkog krša donijeti plodove višestruko korisne svima.

Izvor: Al Jazeera

Piše: Mladen Obrenović