ŠOLJIĆ ZA HMS: Pogriješili smo što smo se odrekli Herceg Bosne

Hrvate ne prihvaćaju laži i manipulacije vezane za HZ HB i HR HB i neće odustati od prava na institucionalnu jednakopravnost s druga dva konstitutivna naroda, Srbima i Bošnjacima. Pozivamo one koji blate HZ HB i HR HB da za početak utvrđivanja istine o minulom ratu napravimo zajednički tabelarni pregled svih zločina i materijalnih šteta s naznakom nad kim su počinjene i koja ih je strana počinila čime bi prestale manipulacije vezane za zločine i stradanja svakoga naroda u BiH, izjavio je predsjednik Glavnog vijeća Hrvatske zajednice Herceg Bosne mr Vladimir Šoljić u intervju Hrvatskom Medijskom Servisu.

HMS: Haški sud najavio je izricanje presude u predmetu “Prlić i ostali”, šestorici političkih i vojnih dužnosnika HR HB, koji su već 13 godina u pritvoru, do studenog ove godine. Kakvu presudu očekujete?

ŠOLJIĆ: Na temelju činjenica vezanih za zločine koji su dokumentirani od strane domaćih i međunarodnih institucija vidljivo je da je hrvatska strana učinila neuporedivo manje zločina nego svaka od druge dvije strane. Normalno je i logično da broj zločina i izrečenih presuda bude u srazmjeri s počinjenim zločinima što do sada nije bio slučaj i to na štetu hrvatske strane.

Nisam pravnik i nemam uvid u rad Međunarodnog kaznenog suda u Haagu niti u neke eventualne tajne dokumente ako oni postoje ali imam uvid u rad dr. Jadranka Prlića budući da sam bio član organa na čijem je on bio čelu. Sve sjednice tih organa su bile javne, audio snimane, s njih su vođeni zapisnici, a sve odluke, uredbe i zakoni s tih sjednica su objavljeni u narodnim listovima kao službenom glasilu Vlade HR HB. Sam Jadranko Prlić u vremenu na koje se odnosi optužnica nije bio u vrhu političke i vojne strukture (nije bio u lancu zapovjedanja) nego je bio samo čelnik izvršne središnje vlasti. On je imao povjerenje bošnjačke strane koja ga je preko Vlade BiH imenovala povjerenikom za prostor pod nadzorom HVO-a, predlagala ga je za predsjednika prelazne Vlade u ratnom razdoblju, imenovala ga je na dužnost ministra obrane Vlade BiH nakon Washingtonsskog sporazuma, prihvatila ga je kao ministra vanjskih poslova BiH a nakon toga za zamjenika ministra vanjske trgovine da bi ga ta ista strana nakon svega navedenog tretirala kao jednog od vođa tzv. Uderuženog zločinačkog pothvata.

Ukratko, Žalbenom vijeću neće biti lako donijeti odluku nakon 14 godina trajanja istrage, ali ako odluka bude temeljena na činjenicama ona će biti oslobađajuća.

HMS: Dr Prlić napisao je vrlo obimno dijelo “Prilozi za povijest Hrvatske republike Herceg Bosne”, koje je ovih dana predstavljeno u Mostaru. Koliko je ono značajno za razumjevanje događaja koji su uslijedili nakon raspada Jugoslavije, u BiH?

ŠOLJIĆ: Ja osobno, recezenti i svi oni koji su ovu knjigu pročitali su uvjerenja da je ona pisana objektivno, na temelju dokumenata i činjenica i da stvara uvjete za potpuno rušenje montirane konstrukcije već spomenutog udruženog zločinačkog pothvata. Ova knjiga daje uvid u cjelokupna događanja vezana za uzroke i trajanje minulog rata u BiH, a dijelom i za prostor cijele Jugoslavije.

HMS: Promatrano s distance od 25 godina, što vam se čini, je li hrvatsko vodstvo u BiH, postupilo ispravno kada je odlučilo uspostaviti Hrvatsku republika Herceg Bosnu.Što bi se Hrvatima u BiH i Bosni i Hercegovini dogodilo da nije bilo Herceg Bosne?

ŠOLJIĆ: Ako znamo da u vrijeme kad je nad Hrvatima u BiH u selu Ravno učinjen prvi veliki zločin na prostoru BiH a nakon čega je predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović izjavio da „to nije naš rat“ a imajući u vidu da BiH nije imala vlastitu vojsku jasno je da Hrvate nije imao tko braniti, a upitno je da li je to i želio. Što je Hrvatima preostalo u takvoj situaciji osim samoobrane što su i učinili osnivanjem HZ HB i HVO-a. Da hrvatsko vodstvo iz tog vremena nije donijelo i provelo te odluke Hrvati u BiH kao narod bi nestali. Broj Hrvata u Federaciji BiH bio bi možda nešto malo veći nego broj Hrvata u RS-u, a onda nije teško pretpostaviti koliko bi ih preostalo na cijelom prostoru BiH.

HMS: Ogromna većina Hrvata uvjerena je da je napravljena pogreška kada je vojni savez s Bošnjacima, pod američkim pokroviteljstvom, radi zaustavljanja velikosrpske agresije, pretvoren u državni- uspostavljanjem Federacije BiH? Djelite li vi takvo mišljenje?

ŠOLJIĆ: Bez pokroviteljstva SAD-a ne bi došlo do Washingtonskog sporazuma, a bez zajedničkog djelovanja HVO-a i Armije BiH a nakon Splitskog sporazuma Tuđman – Izetbegović i ulaska HV-a na teritorij BiH, Hrvati i Bošnjaci bi i dalje ostali zbijeni na jednoj trećini teritorija BiH. To su razlozi zbog čega je rekao bih, iz nužda došlo do tog saveza kao manjeg zla od drugih raspoloživih opcija. U Washingtonskom sporazumu bilo je dosta nedorečenosti pa i nekih nelogičnosti što je bošnjačko vodstvo zloupotrebljavalo a u čemu je, tko zna iz kojih sve razloga, imalo preko nekih predstavnika međunarodne zajednice prešutnu ili otvorenu podršku. Stavovi najmoćniji čimbenika međunarodne zajednice, u prvom redu SAD-ea iz tog razdoblja bili su takvi da su obećavali uređenje cijele BiH na isti način (kantonizacijom) ali tako da se prepoznaju tri nacionalna identiteta do čega nije došlo. Daytonski sporazum nije anulirao Washingtonski ali ga nije ni ukomponirao u svoj sadržaj. Zbog svega navedenog Hrvati su u suštini prevareni i bilo bi puno bolje da su spomenuta obećanja realizirana. Nakon što su ova obećanja iznevjerena dijelim mišljenje većine Hrvata kako ste Vi naveli u svom pitanju.

HMS: Bi li po vašem sudu BiH bila politički stabilnija, a Hrvati kao narod zaštićeniji da je HR HB u Daytonu postala jedna od tri federalne jedinice tronacionalne BiH?

ŠOLJIĆ: Temelj stabilnosti BiH je unutarnji ustroj države na zadovoljstvo njena tri konstitutivna naroda što je realno moguće samo po modelu federalizma kao što je to u slučaju Švicarske ili modelu konsocijacije kao što je to slučaj s Belgijom. Ako mogu u takvoj državnoj zajednici živjeti narodi koji se po jeziku i mnogim drugim stvarima više razlikuju od konstitutivnih naroda koji žive u BiH zašto na takav način ne bi mogli živjeti Hrvati, Srbi i Bošnjaci jednoj takvoj državi.

HMS: Bošnjačke stranke odbijaju HNS-ove prijedloge izmjena izbornog zakona kojima je cilj osigurati da u institucijama koje su kreirane da budu predstavništva suverenih naroda- Predsjedništvu BiH i domovima naroda jedan narod drugome ne bira političke predstavnike, te da se konačno omogući održavanje izbora u Mostaru, prema izbornim pravilima kakva važe u svim drugim jedinicama lokalne samuprave. Što je cilj ovih opstrukcija i što bi se po vašem mišljenju moglo dogoditi, ukoliko se ne izmjeni Izborni zakon, onako kako to sugeriraju odluke Ustavnog suda BiH?

ŠOLJIĆ: Izborni zakon je najvažniji test za to da li se mi kao konstitutivni narodi međusobno priznajemo i uvažavamo i želimo li demokratsku državu jednakopravnih naroda u kojoj bi svaki narod imao mogućnost biranja vlastiti predstavnika ili se pod krinkom građanske države namjerava ostvariti dominacija brojnijeg naroda nad malobrojnijim. Onima koji su živjeli u Jugoslaviji je poznato čemu je dovelo stanje kada su Srbi Albancima umjesto njih na čelnu poziciju izabrali Sejdu Bajramovića. Pitam se želi li se i Hrvatima BiH takav slučaj ponoviti i čemu bi to vodilo?

HMS: Predsjednik Glavnog vijeća HNS BiH dr Božo Ljubić ovih je dana najavio kako će predložiti izvanredno zasjedanje Hrvatskog Narodnog Sabora i donošenje strateških odluka koje će značiti, kako je rekao, „prelazak Rubikona“, ukoliko se ne prihvate izmjene izbornog zakona. Predsjednik HSS BiH i izaslanik u Domu naroda Parlamenta BiH Mario Karamatić u nekoliko je navrata, pak, najavio da će u slučaju da vlast u F BiH ponovo bude uspostavljena bez predstavnika Hrvata predložiti HNS-u i Hrvatskom saboru reaktiviranje HR HB? Vjerujete li da hrvatsko vodstvo u BiH ima snage i hrabrosti adekvatno odgovoriti dogodi li se po treći put gaženje suvereniteta Hrvata u BiH, nakon izbora 2018.?

ŠOLJIĆ: Sada nije vrijeme za špekulacije i radikalnu retoriku, ali treba biti odlučan i spreman kad za to dođe vrijeme odbaciti svaki model izbornog zakona pa i izlaska na izbore koji bi omogućio drugom narodu da Hrvatima umjesto njih samih izabere predstavnike u vlasti u prvom redu hrvatskog člana Predsjedništva i izaslanike u domove naroda. Za tako odlučan stav hrvatsko vodstvo u BiH će sigurno imati plebiscitarnu podršku hrvatskog naroda u BiH. Svaka druga odluka bila bi samoubojstvo.

HMS: Kakva je po vašem mišljenju budućnost BiH i Hrvata u njoj? Može li BiH opstati ukoliko bošnjačke stranke nastave insistirati da se država, ili F BiH, uredi po građanskom modelu- odnosno načelu jedan čovjek- jedan oglas?

ŠOLJIĆ: Unitarna BiH bez obzira kako joj maskirali naziv ne može ni nastati a kamo li opstati. Država jednakopravnih konstitutivnih naroda pravno i demokratski uređena ne može biti na štetu ni jednim od tih naroda niti ostalim građanima koji žive u BiH. Ne vidim pravi razlog kome bi smetala tako uređena država. Hrvati imaju iskustva života u državnim zajednicama. Neke od njih su se raspale upravo za to što se negirala jednakopravnost naroda koji su činili te države. Velike skupine Hrvata žive u velikom broju država u svijetu i nemaju problema s drugima niti drugi s njima. Ne vidim zašto se isto stanje ne bi moglo realizirati na prsotoru BiH između naša tri konstitutivna naroda koja stoljećima žive na ovom prostoru.

HMS: Može li se i kako, po vašem sudu, BiH očuvati?

ŠOLJIĆ: BiH još nije samoodrživa i ne znam kakvo bi stanje natalo kada bi je napustili svi predstavnici međunarodne zajednice. Ni jedan važniji zakon ni odluku nadležne institucije u BiH nisu donijele bez sudjelovanja međunarodne zajednice. Vodstva tri konstitutivna naroda nemaju iste stavove ni o prošlim događanjima ni o sadašnjem stanju a kamo li da imaju zajedničku viziju o budućnosti. Sazrelo je vrijeme da politička vodstva tri konstitutivna naroda nakon svega što se događalo i u izmjenjenim okolnostima u miru naprave konačan dogovor kao temelj demokratskije i prosperitetnije BiH. Nikakvo nasilje, političko a posebno neko drugo ne bi vodilo rješenju i uopće ne bi vodilo dobru.

HMS