Tla Blidinja kao čimbenik održivosti Parka prirode

Hrvatski narod u pravom smislu riječi „živi od zemlje“, na svom dijelu pedosfere zasnovao je on svoj život u prošlosti, a izgrađivat će ga i u budućnosti. Tla Hrvatske najveće su blago hrvatskog naroda; nepresušivi su izvor njegovih snaga i temelj hrvatske domovine… (Akademik M. Gračanin, 1942.)

Kao sastavnica prirodnih ili utjecajem čovjeka izmijenjenih ekosustava, tlo je temelj gospodarske, socijalne i okolišne održivosti, a značaj te jedinstvene tvorevine, najfinije „tkanice Života“ oslikavaju svevremene, nadahnute riječi velikog hrvatskog prirodoslovca izabrane povodom Međunarodne godine tla.

U radu je prikazan prostorni raspored, značajke i učinci djelovanja tla, kao i okvirne smjernice korištenja prema konceptu održivog razvitka prihvatljivog za zaštićeno područje Parka prirode Blidinje. Čin zaštite ne dovodi u pitanje tradicionalni način gospodarenja, na koji se stoljećima oslanja egzistencija ovdašnjeg žiteljstva, temeljena upravo na korištenju tla koje se na ovom prostoru potvrdilo kao „neiscrpni izvor snaga“.

Djelotvoran put zaštite tala je opstana sustava gospodarenja u poljoprivredi niskog intenziteta, kojitu već egzistira. Držimo važnim reći kako u njemu vidimo prostora za tzv. održivu intenzifikaciju uzgoja bilja i stoke, u što ubrajamo primjenu navodnjavanja koja ima puni gospodarski smisao ako završava u preradi u proizvode više vrijednosti. Neke opservacije pokazuju kako klimatske promjene kojima svjedočimo ne idu na ruku punjenju jezera vodom i zadržavanju željene razine vode i površine jezera. To je i da nema drugih, upozoravajući znak potrebe osmišljavanja sigurne zaštite jezera od gubitka vode. Osim potrage za uzrocima, od kojih neke, kao što je poniranje, valja ublažiti ili otkloniti, a kao mogućnost razmotriti višenamjenske akumulacije.

Izvor: Međunarodni znanstveni simpozij – Zbornik radova

Blidinje.NET