U fokusu Vijeća ministara pravna pitanja, a federalne Vlade infrastrukturni projekti
Čim preuzmu pozicije, nova državna i federalna vlast morat će se uhvatiti u koštac s brojnim problemima i započetim, a nedovršenim projektima, piše Večernji list BiH.
Dok je federalna Vlada mnogo toga uradila unatoč tehničkom mandatu i nepostojanju jasne parlamentarne većine, na državnoj razini stvari će se uglavnom morati pokretati ispočetka.
Što su sve prioriteti
Postojeća federalna Vlada u proteklom je mandatu dosta reformirala mirovinski sustav i radnopravno zakonodavstvo te djelom i porezni sustav. Time je uspostavila dobar temelj nasljednicima, poglavito ako se zna da je entitetski proračun stabilan. Zbog novonastalih okolnosti oko odnosa snaga u entitetskom Parlamentu na imenovanje nove Vlade FBiH mogli bismo ipak malo pričekati, pa će i njezin program rada biti poznat nešto kasnije. No, izvjesno je da veliki infrastrukturni projekti ostaju prioritet jer je riječ o generacijskim projektima važnima za zemlju i buduće naraštaje. U tom smislu svakako će morati nastaviti i dovršiti proces izgradnje koridora Vc. Pravni, tehnički i financijski preduvjeti već su uspostavljeni i ostaje da se forsiranjem samih radova postigne cilj – završetak izgradnje koridora u potpunosti – od Svilaja na sjeveru do Bijače na jugu zemlje. Ti radovi će svakako imati izravne pozitivne posljedice na ukupna gospodarska kretanja u Federaciji i državi. Nova entitetska vlast sigurno će preuzeti i projekte izgradnje brzih cesta kroz sjeveroistočnu i središnju Bosnu s nastavcima prema Hercegbosanskoj i Unsko-sanskoj županiji. Tu je i autocesta Sarajevo – Beograd – Sarajevo, modernizacija i obnova željeznice te ulaganje u postojeće zračne luke i vjerojatno novu u Bihaću, iako je taj projekt i dalje upitne ekonomske opravdanosti. Na federalnoj razini, a vezano uz odluke na državnoj, treba krenuti u realizaciju izgradnje plinovoda “Južna interkonekcija” od granice s Hrvatskom, preko Hercegovine do središnje Bosne. Srpska strana suglasnost za to uvjetuje odobrenjem drugog plinovoda, iz Srbije, preko Bijeljine do drugih dijelova RS-a. Prema dostupnim izjavama, oko toga bi se mogao pronaći kompromis na državnoj razini, ali i u samoj Federaciji, gdje se pojavilo pitanje upravljanja Južnom interkonekcijom. Treba reći da oba ova projekta za sobom vuku i izgradnju plinovodne mreže u samoj BiH. Uz plinovodni sustav, u energetskom smislu važno mjesto u idućem razdoblju zauzima i izgradnja novih postrojenja za proizvodnju električne energije. Sve više u prvi plan izbijaju projekti solarnih i vjetroelektrana iako FBiH još nije “prelomila” hoće li graditi nove termoblokove. Imajući sve to u vidu, važnu ulogu imat će Ministarstvo prometa i veza i Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva. Spominje se ponovno i mogućnost podjele ovih i nekih drugih ministarstava, što je, naravno, stvar političkog dogovora unutar vladajuće koalicije.
Prijašnje blokade i štete
Što se tiče državne razine, dosadašnje Vijeće ministara BiH baš se i ne može pohvaliti nekim velikim rezultatima. Zbog političke krize i čestih blokada rada državnih institucija sjednice su održavane rijetko, a konkretne odluke donošene još rjeđe. Jasno je kako će ovo tijelo vlasti imati ključnu ulogu u ispunjavanju uvjeta koje pred BiH postavlja Europska unija. Uz odgovarajući prohodnost u oba doma državnog Parlamenta, a što opet ovisi o stabilnosti vladajuće koalicije, mnogo bi posla moglo biti obavljeno u kratkom razdoblju. Tu će biti bitna uloga Ministarstva pravosuđa BiH jer mnoga pitanja važna za Europsku uniju odnose se na vladavinu prava i borbu protiv korupcije. Dio prioriteta je i u resoru Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, a zbog migrantske krize u fokusu će biti i Ministarstvo sigurnosti. O putu BiH u NATO nema još suglasnosti, ali to ne znači da se ne treba raditi na potpunoj standardizaciji sustava obrane i Oružanih snaga BiH s NATO savezom. Mnogo posla je i u vanjskoj politici jer je dosadašnje upravljanje ovim resorom stvaralo više štete nego koristi.
