Select Page

Upisi će ove godine biti u drukčijem obliku nego što su bili prethodnih godina, bit će online

Upisi će ove godine biti u drukčijem obliku nego što su bili prethodnih godina, bit će online

Provedba nastave na daljinu, online provjere znanja, online upisi budućih studenata, povratak u učionice – samo su neke od tema o kojima u intervjuu za Večernji list govori dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Ivica Musić.

Kao i ostale institucije u BiH, i Sveučilište u Mostaru zatekla je pandemija s nepredvidivim i nesagledivim posljedicama. Kako se Filozofski fakultet snašao u novonastaloj situaciji?

Slobodno mogu reći – hrabro, brzo, stručno i nadasve učinkovito. U iznimno kratku roku osigurali smo sve potrebne uvjete za provedbu nastave na daljinu, i to za, slobodno se može reći, nevjerojatnih 359 kolegija koje izvodi 210 nastavnika, a predviđeno je oko 18.000 sati nastave. Uspjeli smo motivirati nastavnike te smo za njih pripremili potrebne priručnike kako bi se upoznali i ovladali prikladnim medijima i alatima za provedbu ove vrste nastave.

Kako ocjenjujete dosadašnju provedbu nastave na daljinu?

Osim što kontinuirano pratimo izvršavaju li nastavnici svoje obveze, nedavno smo proveli anketu na reprezentativnom broju studenata. Veseli me činjenica što su rezultati ankete vrlo dobri kada je riječ o odgovornosti nastavnika i kvaliteti njihova rada. Sličnu sam potvrdu dobio i od više cijenjenih nastavnika s nekih visokoškolskih ustanova iz Republike Hrvatske koji predaju i na našem fakultetu. Otvoreno su mi rekli da smo u mnogim elementima bolji od njih.

Što su prednosti, a što nedostatci nastave na daljinu?

Učenje na daljinu za naše je okružje gotovo potpuna novina. Pokazalo se da je i za najrazvijenije zemlje ono itekako velik izazov. Stoga će se tek nakon određenog vremena moći temeljitom analizom detektirati dobre i loše strane ovog sustava učenja.

Kako će se u ovom semestru vrednovati znanje studenata?

Provjere znanja na daljinu već su na neki način u tijeku jer su određeni kolokviji i predispiti. Provode se u sveučilišnom sustavu SUMARUM. Očekujem da neće biti većih poteškoća. Ostvare li se svi potrebni uvjeti za klasičnu provjeru znanja, svakako ćemo je omogućiti.

Što mislite koliko će online provjera biti stvarni pokazatelj znanja studenata?

Mnogo je važnih čimbenika o kojima ovisi pouzdanost ovakve provjere znanja, od tehničkih preduvjeta, preko pripremljenosti nastavnika, do spretnosti studenata za “lovljenje u mutnom”. Ipak, smatram da su naši tehnički uvjeti dobri, da će nastavnici znati pametno koncipirati ispite te da će studenti biti korektni.

Kako ocjenjujete suradnju s ostalim ustrojbenim jedinicama?

Više nego dobrom. Zapravo je u ovo krizno vrijeme Sveučilište postalo kohezivnije više nego ikada.

Upisi su pred nama. Je li Filozofski fakultet spreman za njih?

Svakako! Promidžba našega fakulteta iznimno je dobra i nadamo se da će polučiti dobre rezultate, odnosno da će privući velik broj budućih studenata.

Na koji način će se upisi provoditi?

Naši su informatičari izradili platformu naslovljenu upisi.ff.sum.ba. Tu se mogu pronaći sve informacije vezane za upis koji će ove godine biti u drukčijem obliku nego je bio prethodnih godina; bit će online.

Hoće li Filozofski fakultet smanjiti opseg studija s obzirom na krizu ili će biti ponuđeni svi dosadašnji studiji?

Ne vidim razloga zašto bismo smanjili broj naših studija. To pak ne znači da će se pokrenuti oni za koje ne bude dovoljno zainteresiranih kandidata.

Koliko se studija nudi maturantima?

Imamo 18 studijskih programa. No, neki se studiji mogu studirati dvopredmetno. Uzmemo li u obzir sve kombinacije, na preddiplomskoj je razini čak 77 različitih studijskih skupina.

Koji je najbolji način da se zainteresirani upoznaju s mogućnostima studiranja na Filozofskom fakultetu?

Naša mrežna stranica i platforma upisi.ff.sum.ba najveći su, najbolji i najpouzdaniji izvori informacija. Tu se mogu pronaći sve relevantne informacije o svakom studiju. Svaki studij ima svoju razglednicu i video na kojima su istaknute njihove osobitosti. Imamo i rubriku “Pitaj Sokrata”. Ako postoji kakva nedoumica ili nejasnoća, naši će djelatnici u vrlo kratku roku odgovoriti na postavljeno pitanje.

Na koji način će studenti završnih godina braniti svoje završne i magistarske radove?

Unatoč trenutačnoj krizi kroz koju svi prolazimo, studentima smo omogućili online obrane radova koje su jednako pouzdane kao i klasične. Tako im omogućujemo pravodoban završetak školovanja.

Što očekujete, kada se možemo vratiti nastavi u učionicama?

Povratak u učionice prvotno će ovisiti o procjeni epidemiologa i uredbama koje će donositi mjerodavna tijela. Iskreno, volio bih da se u kampusu Sveučilišta u Mostaru što prije začuje vesela i zvonka kakofonija mladih glasova.

Filozofski fakultet u specifičnom je položaju u odnosu na ostale ustrojbene jedinice, jer ima velik broj tzv. identitetskih studija koji nisu toliko profitabilni, a koji su SUM-u, Filozofskom fakultetu i ovom društvu itekako potrebni. Što učiniti da se s jedne strane ne ide u financijske gubitke, a da s druge strane Filozofski fakultet i Sveučilište u Mostaru zadrže svoju, iznimno bitnu, identitetsku ulogu?

Naš je ovogodišnji slogan “Prozor u prošlost, vrata u budućnost”. Mislim da upravo on izvrsno odražava narav Filozofskog fakulteta. Naime, prozor nam omogućuje trajan pogled na ono što je naše – na naš identitet i kulturu, ali i na ono univerzalno, humanističko, neotuđivo od čovjekova duha. Htjeli to priznati ili ne, upravo o studijima koji “gledaju kroz prozor” ovisi koliko će se uspjeti očuvati identitet bosanskohercegovačkih Hrvata. Stoga se od takvih studija, uostalom kao u svim zemljama, ne može očekivati zarada i financijska samoodrživost, nego se u njih mora ulagati poradi viših ciljeva. No, Filozofski fakultet ima i studije koji su atraktivni i za kojima je sve veća potražnja na tržištu rada. Ti su studiji “vrata u budućnost”. Naš, dakle, pogled uvijek mora biti dvosmjeran.

Kao filozof i autor više knjiga, posebice one intrigantna naslova “Geniji, varalice i oni treći”, možete li mi reći pitati što se to događa s čovječanstvom, kamo idemo i hoće li nas ova kriza promijeniti kao ljude?

Bojim se da bi se moglo promijeniti samo to da postanemo imuni na koronavirus.

vecernji.ba

OGLASI

Loading