Select Page

VELIMIR BEGIĆ: Inzko i Europska unijo, još jednom anektirajte i spasite BiH

VELIMIR BEGIĆ: Inzko i Europska unijo, još jednom anektirajte i spasite BiH

Brojni državljani Turske s privremenim boravkom u BiH, kao i brojni stanovnici glavnog grada Sarajeva proslavili su na sarajevskim ulicama rezultat referenduma o ustavnim promjenama u Turskoj, koji je podržalo više od 50 posto turskih građana.

Podržali su provedbu ustavne reforme i uvođenja predsjedničkog sustava, objavljeno je iz Turske, a jasno je svima kako su podržali diktaturu.

Veći problem od ”legalizacije” diktature u Turskoj je taj da se ona proslavljala i u Sarajevu.

Sarajevu, kojemu čini se, nije dovoljno što je glavni grad BiH pa se nameće da bude glavni grad novog Bosanskog pašaluka, kojega pokušavaju stvoriti Izetbegović i Erdogan. Loše su Hrvati, odnosno nemuslimani prolazili od 1580. do 1908. godine, a loše im se piše prošlih godina, a tako bi se, po svemu sudeći, moglo nastaviti i u budućnosti.

Nije to toliki problem za Hrvate u BiH. Preživjelo se i gore, preživjet će se i sadašnje stanje. I buduće. Problem je to za Europsku uniju, koja je s Turskom već godinama u lošoj vezi, a ovo bi mogao biti konačni kraj te ljubavi iz interesa, a kako će se ponašati Turska koja je u ovoj vezi nasilni momak s brojnim ljubavnicama, među kojima je i BiH, to tek treba vidjeti. A kurva je i BiH pa pomalo se gura u krevet i Europskoj uniji, a malo ljubuje i s Rusijom. Ne zbog svog interesa, nego jer je naivna, pa će je svi na kraju izvarati.

Nas i Rusa 300 milijuna, reći će Srbi skloni preuveličavanju, jer Rusa je ipak dvostruko manje, a u SSSR-u, gdje je bilo skoro 300 milijuna ljudi, vidjeli smo, nisu svi bili Rusi. Tome su se pridružili i Bošnjaci te za saveznike i zaštitnike uzeli Tursku, pa kažu nas i Turaka 80 milijuna i slave po Sarajevu.

Hrvatima je ostala nada u Europsku uniju, ne zbog Hrvata, nego zbog Europske unije, pa bi mogli reći nas i stanovnika Europske unije 510 milijuna. Trebali bi to samo još shvatiti u Europskoj uniji i pomoći, ne Hrvatima, nego sebi i Bosni i Hercegovini. Istragnuti je iz Turskog zagrljaja kako ne bi imali još jedan problem na Balkanu i još jedan problem s Turskom. Pripadnici ISIL-a iz BiH na stranim ratištima i kada im se još pridoda i pokroviteljstvo Turske nad BiH valjda su dovoljan razlog za upaliti alarm i nešto poduzeti, a Bosna i Hercegovina zamlja je koja će uskoro biti okružena ili članicama NATO-a ili Europske unije pa nesređeno stanje ovdje nikome ne bi trebalo odgovarati.

Turski zulum u BiH zaustavljen je nakon više od 300 godina aneksijom Bosne i Hercegovine od strane Austro-Ugarske početkom 20. stoljeća. Mnogi su tu aneksiju iz 1908. godine dočekali s oduševljenjem, a i dobar dio cesta, mostova i željezničkih pruga kojima se danas vozimo izgrađeno je u tom vremenu austro-ugarske vladavine ovim krajevima. I to je rješenje za BiH. Ponovna aneksija, ovaj put od strane Europske unije, ali uz ponovnu veliku pomoć Austrije.

Sljedeće godine je 110 godina od aneksije Bosne i Hercegovine. Ne znam hoće li i tko obiljažavati tu godišnjicu u BiH ili Austriji, ali mogla bi se obilježiti novom aneksijom. Visoki predstavnik u BiH je Austrijanac Valentin Inzko, a njegova domovina Austrija Europskom unijom predsjeda u drugoj polovini sljedeće godine. Budući da BiH ovim tempom nikada neće ući u Europsku uniju sa svim ispunjenim uvjetima, niti to veliki dio zemlje želi, jer opet bi radije u Osmansko carstvo, jedini način za spas zemlje, odnosno Europske unije je uguravanje Bosne i Hercegovine u ovu zajednicu, odnosno ponovna aneksija od Austrije.

Ovaj put se ne moraju bojati Trećeg svjetskog rata, jer kao što kaže papa Franjo on već traje. U mnogim bitkama u tom ratu na suprotnoj strani sudjeluje i Turska.

OGLASI

Loading