VUKOJA: Protuustavno je raspravljati imaju li Hrvati pravo na vlastiti javni rtv servis

Svjesno uloge i značaja koje javni mediji imaju u suvremenim demokratskim društvima i državama, osobito onima čije ustavno i institucionalno ustrojstvo odražava i izražava identitetsku složenost njihovih konstitutivnih segmenata, Glavno vijeće Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine u veljači ove godine svim zainteresiranim javnostima ponudilo je Prijedlog transformacije Javnog RTV sustava BiH, a do kraja ovoga mjeseca u parlamentarnu proceduru će uputiti i Prijedlog novog Zakona o Javnom RTV sustavu BiH.

HNS BiH smatra kako Prijedlog transformacije, odnosno iz njega izveden Prijedlog novog Zakona o Javnom RTV sustavu može učinkovito riješiti sve bitne probleme s kojima se susreće postojeći Javni RTV sustav BiH, te može značajno doprinijeti harmonizaciji i integraciji pluralnog bosanskohercegovačkog javnog i medijskog prostora, kazao je na jučerašnjoj konferenciji o reformi javnog rtv sustava BiH Ivan Vukoja, predstojnik Odjela za medije i informiranje Glavnog vijeća HNS BiH. Vukojino izlaganja izazvalo je brojne replike i diskusije, a zbog zanimljivosti, Hrvatski Medijski Servis prenosi ga u cjelosti

-Glavni, temeljni problem postojećeg Zakona o javnom RTV sustavu, nastavio je Vukoja, je činjenica da on nije izraz političkog konsenzusa legitimnih predstavnika tri konstitutivna naroda i Ostalih, nego je izraz političkog i institucionalnog nasilja, u prvom redu Ureda visokog predstavnika i bošnjačkih političkih predstavnika, prema jednom od tri konstitutivna naroda.

Hrvatima nametnut zakon o javnom rtv servisu

Problem s postojećim Zakonom nije samo u tome što je on političkim i institucionalnim nasiljem nametnut Hrvatima, odnosno samo u činjenici da su Hrvati oštećeni postojećim Zakonom, nego, još više u tome, što je tim Zakonom narušeno načelo jednakopravnosti konstitutivnih naroda. Jer kada se naruši načelo jednakopravnosti, kada se diskriminacija prema jednom narodu ozakoni i institucionalizira, političkim predstavnicima konstitutivnih naroda se šalje poruka da se pozicije i prava pojedinog konstitutivnog naroda (ili pak entiteta, ili u našem slučaju, pozicije i prava pojedinih RTV servisa) ne određuju ustavnim načelima i zakonskim normama nego odnosima političke moći, odnosno nadmoći.

Time se pitanje donošenja i provedbe Zakona prebacuje s ustavno-pravnog područja na područje političke borbe, područje demonstracije političke nadmoći i nametanja političke volje. U takvim okolnostima, za sve strane u procesu, Zakon je samo privremeni i relativni okvir kojeg svaka strana prihvaća i provodi samo u onom dijelu koji je u funkciji njenih maksimalističkih partikularnih interesa, bilo da se radi o interesima konstitutivnih naroda, entiteta, stranaka ili određenih političko-interesnih grupacija. To je glavni razlog zašto postojeći Zakon ne funkcionira, odnosno, zašto je postojeći RTV sustav u organizacijskoj, programskoj, tehnološkoj, financijskoj i svakoj drugoj krizi.

Dakle, glavni problem postojećeg sustava jest činjenica da je Zakon o javnom RTV sustavu BiH nametnut, da taj Zakon nije izraz legitimne političke volje nego političkog i institucionalnog nasilja.

Pored toga, dodatni problem jest činjenica model ustroja postojećeg Javnog RTV sustava nije u skladu s Ustavom BiH zato jer ne odražava njegovu temeljnu ustavno-pravnu strukturu. Postojeći model ustroja Javnog RTV sustava bazira se na teritorijalnom, dvo-entitetskom ustroju države, a zanemaruje ustavnu činjenicu tro-konstitutivnosti naroda. Kako je već i Ustavni sud BiH potvrdio, načelo konstitutivnosti naroda je temeljeno i natkrovljujuće načelo Ustava BiH, načelo s kojim trebaju biti usklađena sva ostala ustavna načela, svi Zakoni i sve zakonske norme, pa tako i Zakon o javnom RTV sustavu.

Ustavno pravo na političku, kulturnu i medijsku autonomiju

U skladu s Ustavom, svaki konstitutivni narod u BiH ima pravo na određeni stupanj i oblik političke i institucionalne autonomije. Sastavni dio političke i institucionalne autonomije svakog konstitutivnog naroda je kulturna autonomija, a sastavni dio kulturne autonomije je medijska autonomija.

U okviru kulturne autonomije, svaki konstitutivni narod ima ustavno pravo osnovati vlastiti javni RTV servis, kako bi kroz njega samostalno i slobodno, jednom riječju autonomno, mogao afirmirati i reproducirati svoj vlastiti društveni, politički, nacionalni i kulturni identitet i subjektivitet – svoj jezik, povijest, kulturu, običaje, norme i vrijednosti.

Dakle, Hrvati kao konstitutivan narod u BiH imaju ustavno pravo osnovati vlastiti Javni RTV servis. Svi oni koji to pravo osporavaju, i onemogućavaju njegovu provedbu, time izravno krše Ustav BiH i ruše ustavno-pravni poredak zemlje.

Stoga, kada je Zakon o javnom RTV sustavu u pitanju, nepotrebno je i protuustavno raspravljati o tome mogu li i trebaju li Hrvati imati vlastiti RTV servis. Ali, moguće je i potrebno razgovarati i dogovarati se o tome treba li taj RTV servis biti potpuno zaseban RTV servis kao u slučaju belgijskog, tzv. dezintegrirajućeg ili razdvajajućeg modela ustroja Javnog RTV sustava, ili hrvatski RTV servis treba biti dio jedinstvenog Javnog RTV sustava zemlje kao što je to slučaj u švicarskom, tzv. integrirajućem ili spajajućem modelu.

Uzimajući u obzir ukupne društvene i političke odnose u BiH, te postojeće ustavno-pravne, administrativno-teritorijalne i institucionalne aranžmane, HNS BiH je izradio i predložio Integrirajući model održivog ustroja Javnog RTV sustava BiH. HNS-ov model je napravljen u skladu s ustavnim određenjem Bosne i Hercegovine kao države tri konstitutivna naroda, dva entiteta i svih građana kao državljana. HNS-ov model u cijelosti uvažava temeljna načela i norme Ustava BiH i harmonično odražava temeljnu strukturu bosanskohercegovačkog društva i države.

HNS-ov model

HNS-ov model Javnog RTV sustava u bosanskohercegovačkom pluralnom javnom i medijskom prostoru, čini prisutnim, vidljivim i prepoznatljivim tri konstitutivna naroda, dva entiteta i sve građane kao državljane BiH. Time on uistinu postaje model „javne televizije“ jer svojim ustrojem i strukturom omogućava svakoj od šest glavnih javnosti u BiH da bude prisutna, vidljiva i prepoznatljiva u javnom i medijskom prostoru. Te javnosti su: tri javnosti tri konstitutivna naroda, dvije javnosti dva entiteta i jedna javnost svih građana kao državljana.

S obzirom da maksimalno uvažava postojeće stanje i odnose koji su već uspostavljeni unutar RTV sustava, HNS-ov model se može smatrati i svojevrsnom nadgradnjom postojećeg Javnog RTV sustava.

Novi Zakon o javnom RTV sustavu BiH, HNS smatra jedinim učinkovitim i održivim rješenjem stanja u kojem se nalazi postojeći Javni RTV sustav. Također smatra, kako nije moguće parcijalno rješavati probleme sustava, kao na primjer problem naplate RTV pristojbe. Postojeći problemi mogu se učinkovito i održivo riješiti samo donošenjem novoga Zakona koji je usklađen s ustavnim određenjem BiH kao države tri konstitutivna naroda, dva entiteta i svih građana kao državljana BiH.

Sve prethodno navedene karakteristike HNS-ovog novog modela ustroja RTV sustava, odnosno novog Zakona o Javnom RTV sustavu navode na zaključak kako bi se u svezi njegovog usvajanje mogao postići toliko željeni konsenzus političkih predstavnika svih šest pobrojanih javnosti.

HNS-ov prijedlog Zakona, još jednom ponavljamo i naglašavamo, nudi učinkovito i održivo rješenje za sve bitne probleme postojećeg RTV sustava, u potpunosti je usklađen s temeljnim ustavnim načelima, harmonično odražava temeljnu strukturu bosanskohercegovačkog društva i države, napravljen je u skladu s načelima javne televizije i snažno je usmjeren prema harmonizaciji i integraciji pluralnog bosanskohercegovačkog javnog i medijskog prostora, kazao je Vukoja.

HMS