POČINJE VAZMENO TRODNEVLJE: Veliki je četvrtak, posljednja Isusova večera
Veliki četvrtak označava početak Vazmenog trodnevlja, najsvetijeg razdoblja u kršćanskom kalendaru. To je dan kada se vjernici diljem svijeta prisjećaju Posljednje večere, ustanovljenja Euharistije i svećeničkog reda, ali i trenutak kada tišina progovara snažnije od riječi. Miris tamjana, sjene svijeća i duboka kontemplacija prate ovaj poseban dan koji najavljuje Veliki petak i Uskrs.
No, Veliki četvrtak nije samo liturgijski bogat i teološki dubok, on ima i svoju manje poznatu dimenziju. To je dan ispunjen običajima, simbolima i narodnim tradicijama koje se razlikuju od zemlje do zemlje, od župe do doma…
Prema Evanđelju po Luki i Ivanu, Veliki četvrtak je dan kada je Isus s učenicima blagovao Posljednju večeru, ustanovio Euharistiju i utemeljio svećenički red. Pranjem nogu učenicima, simbolično je pokazao što znači služenje i ljubav – temeljne vrijednosti koje bi trebale voditi svakog vjernika.
Upravo zbog tog čina, u mnogim crkvama diljem svijeta svećenici na ovaj dan peru noge vjernicima. Taj obred poznat kao Mandatum (lat. nova zapovijed) i danas živi – od katedrala u Rimu do malih župnih crkvi diljem BiH.
Veliki četvrtak poseban je i po tome što su toga dana, prema kršćanskoj predaji, ustanovljena dva ključna sakramenta Katoličke Crkve – Euharistija i svećenički red. Tijekom Posljednje večere, Isus je rekao: “Ovo je moje tijelo… Ovo činite meni na spomen,” čime je vjernicima ostavio trajni znak svoje prisutnosti. Ove riječi danas čine središnji dio svake mise. Istodobno, pozivom učenicima da nastave njegovo poslanje, Isus je postavio temelj svećeničke službe.
U BiH nakon mise crkvena zvona utihnu. Zvona i orgulje više ne sviraju sve do Uskrsnog bdijenja.
Ono što Veliki četvrtak čini posebnim nije samo liturgija, već i unutarnji poziv na kontemplaciju. Dok je Velika srijeda simbol izdaje, a Veliki petak dan boli, Veliki četvrtak je tren prijelaza, odnosno trenutak kada tišina postaje govor, a kruh i vino znakovi nevidljivog, ali duboko prisutnog.
Kako piše Vatican News, papa Franjo je 2016. godine tijekom mise izjavio: „Veliki četvrtak je dan zahvalnosti – za Euharistiju, za svećenike i za ljubav koja se daje do kraja.“
U srednjovjekovnoj Europi, ovaj je dan bio i dan pomirenja. Vjernici bi se mirili s onima koje su povrijedili jer se vjerovalo da je to uvjet za primanje svete pričesti.
Veliki četvrtak, iako duboko ukorijenjen u kršćansku tradiciju, nosi poruke koje nadilaze granice vjere: zajedništvo, zahvalnost, služenje i oprost. U svijetu prepunom buke, ovaj dan nas podsjeća na snagu tišine i na važnost skromnog, ali iskrenog darivanja drugima – baš kao što je to učinio Isus svojim učenicima.
Katolički svijet na Veliki četvrtak ulazi u duboku tišinu u kojoj vjernik ima prigodu razmisliti o veličini žrtve koju je Isus učinio za svakog čovjeka ponaosob, ali i o nadi u uskrsnuće koja je duboko utemeljena u svakom vjerniku.
Raspored bogoslužja u Uskrsnom trodnevlju u Župi Posušje:
Veliki četvrtak: Obredi počinju u 18:00 sati, slavi se Misa Večere Gospodnje. Nakon svete Mise bit će klanjanje do ponoći.
Veliki petak: Služba Muke Gospodnje počinje u 18:00 sati. Na Veliki petak je post i nemrs. Milostinja Velikog petka namijenjena je za potrebe Svete zemlje.
Veliki subota: Obredi Uskrsnog bdijenja počinju u 20:00 sati. Nakon Mise bit će blagoslov jela.
Na Veliki četvrtak, petak i subotu neće biti jutarnjih Misa.
