Isušivanje Jablaničkog jezera ne može se nazvati ekološkom katastrofom
Isušivanje Jablaničkog jezera ne može nazvati ekološkom katastrofom jer se radi o vještačkom jezeru koje je naseljeno ribama koje nisu autohtone na ovom području, kaže za Akta.ba Rijad Tikveša iz Udruženja za zaštitu okoliša ‘Ekotim’.
Prema njemu ekološka katastrofa nastala je 50-tih godina kada je brana napravljena.
”Ovo nam može biti velika lekcija. Moramo paziti da na našim rijekama, koje su do sada očuvane, ne pravimo nove brane kao one što se planiraju na gornjem toku rijeke Neretve iznad Konjica, na rijeci Uni, u gornjem dijelu toka Drine i sl. ”, navodi Tikveša.
Dodaje da kada jednom planinsku rijeku pretvorite u jezero veoma je teško vratiti je u prvobitno stanje.
Što se tiče Jablaničkog jezere navodi da je posljednjih desetak godina prisutno bujanje stranih vrsta algi u Jablaničkom jezeru koje se ne mogu tako lako očistiti.
Podsjetimo, mediji su jučer objavili da je jezero potpuno nestalo kao i dva milijuna ribljih jedinki. Tikveša navodi da riba ide tamo gdje se voda povlači tako da su se one vjerojatno povukle sa vodom. Ističe da za par mjeseci jezero opet napuniti vodom.
Navodi da je jedan od razloga za ovakvo stanje potreba Elektroprivrede za većim profitom jer su sada cijene struje izuzetno visoke.
Iz Elektoprivrede BiH, kao obrazloženje za situaciju na Jablaničkom jezeru, navode da je zbog veoma niskih temperatura u prošlom mjesecu i osiguranja potrebnih količina električne energije, došlo do pada kote akumulacije HE Jablanica.
“Međutim, ni u ovakvim okolnostima nije ugroženo propisano ispuštanje vode, niti enormno pražnjenje akumulacije u druge namjene, osim potrebe za podmirenjem potreba elektroenergetskog sistema. Dakle, kroz osiguranje propisanog ispuštanja vode nizvodno od akumulacije HE Jablanica, kao i nizvodno od akumulacija HE Grabovica i HE Salakovac, Elektroprivreda nije uzrokovala ekološku katastrofu. Povoljan hidrološki razvoj u posljednjih nekoliko dana rezultirao je povećanjem kote akumulacije HE Jablanica za pet metara. Dalje povećanje kote očekuje se u narednom razdoblju”, navode iz Elektroprivrede.
Tikveša navodi da se radi o vještačkom jezeru i ribe koje su tu živjele posljednijh 50-tak godina su vještački dovedene te da nisu tu auhtono živjele.
Ovo Udruženje se bori i protiv izgradnje brane na gornjem toku rijeke Neretve koja je još pitka i u kojem živi autohtona vrsta – mekosuna pastrvka, te napominju da se ista stvar može dogoditi i na ovom području ukoliko se dopusti gradnja. Iako gradnja još nije počela zbog velikog protivljenje ekoloških udruženja one su još ostale predviđene prostornim planovima.
”Bila bi velika katastofa i gubitak kada bi se gore napravile brane i akumulacije jer na primjeru Jablaničkog jezera se vidi da od rijeke ostane samo mulj, a nema tu ni autohtonih vrsta nego se nastanjuju šarani, smuđevi i ostale jezerske ribe”, navodi naš sugovornik.
Navodi da je pohlepa industrije i politike takva da bi oni pregradili svaku rijeku i napravili branu gdje god postoji financijska isplativost.
Tikveša smatra da ovo treba biti primjer kako se ne bi dozvolilo pretvaranje naših rijeka u vještačke akumulacije od kojih ostane samo mulj.
akta.ba
