UZALUDAN TRUD BOŠNJAČKIH STRANKA: Bez Čavarinog potpisa (protuustavni) zakon ne može stupiti na snagu

Ni jedan zakon kojeg usvoji Parlament Federacije, odnosno oba parlamentarna doma, Zastupnički i Dom naroda, ne može stupiti na snagu dok ga svojim ukazom ne proglasi predsjednik Federacije BiH. Drugim riječima bez potpisa Marinka Čavare (HDZ BiH) uzaludan će biti trud bošnjačkih stranaka da kroz federalni parlament “proguraju” zakonsko riješenje koje je u potpunoj suprotnosti s presudom Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića, piše Hrvatski Medijski Servis.

Podsjetimo, bošnjačke stranke SDA, SBB, SDP, DF i Naša stranka najavili su kako će danas Federalnom parlamentu uputiti prijedlog Zakona o izbornim jedinicama i rasporedu mandata u Zastupničkom i Domu naroda Paralemnata FBiH, kojim se navodno implementira presuda po apelaciji Bože Ljubića iz prosinca 2016.

Podsjetimo, Ustavni sud BiH tada je proglasio neustavnim odredbu Izbornog zakona BiH da se iz svake županije bira najamanje jedan izaslanik svakog konstitutivnog naroda i ostalih, ako je takav izabran u županijsku skupštinu, te odredbu koja je precizno definirala koliko se iz koje županije bira pripadnika kojeg konstitutivnog naroda i ostalih u federalni Dom naroda.

Zahvaljujući tim odredbama bilo je moguće da se, primjerice, iz Bosansko-podrinjske županije, gdje prema popisu stanovništva iz 2013. žive 23 Hrvata izabere jedan izaslanik u Hrvatski klub Doma naroda jednako kao i iz Posavske gdje živi 35.000 Hrvata. Glas Hrvata iz BPŽ tako je vrijedio 1400 puta više nego glas Hrvata iz PŽ što je Ustavni sud BiH ocjenio diskriminirajućim i proglasio neustavnim, a pola godine poslije stavio i izvan snage. Na osnovu takvih odredbi bošnjačkim je stranakama bilo omogućeno da izaberu trećinu izaslaniku u Hrvatski klub Doma naroda Parlamenta FBiH, dovoljno da, prema nametnutim ustavnim amandmanima, u dva navrata izaberu predsjednika i dopredsjednike FBiH, te Vladu Federacije, bez učešća stranka za koje je glasovala većina Hrvata.

Bošnjačke stranke sada žele zadržati status quo predlažući zakon prema kojem bi se iz svakog kantona birao po jedan izaslanik svakog konstitutivnog naroda i ostalih, ako takav postoji u županijskoj skupštini, te da osnov za raspored mandata zastupnika i izaslanika bude popis stanovništva iz 1991.

I jedano i drugo zakonsko riješenje ne samo da ne provodi presudu Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića, već je u suprotnosti s tom presudom. Uz to izmjene Izbornog zakona BiH su u nadležnosti državnog, a ne entitetskih parlamenata.

Bošnjačke stranke, pri tom ističu kako je njihov zakonski prijedlog u skladu s Ustavom FBiH, zanamerujući to što je Ustav BiH iznad entitetskih ustava, te da u presudi Ustavnog suda BiH po Ljubićevoj apelaciji stoji kako svi zakoni i drugi propisi uključujući i ustave entiteta moraju biti usklađeni s presudom Ustavnog suda BiH. Kako u Ustavu FBiH i dalje egzistira odredba identična onoj koju je Ustavni sud BiH poništio u Izbornom zakonu BiH, predsjedateljica Zastupničkog doma parlamenta FBiH Borjana Krišto, početkom godine, zatražila je od Ustavnog suda BiH da se očituje je li spomenta odredba Federalnog ustava u suprotnosti s presudom Ustavnog suda BiH, te da, ukoliko jeste, a očito je da jeste, proglasi je neustavnom i stavi izvan snage.

No, bošnjačke stranke računaju na većinu koju imaju u Zastupničkom i Domu naroda Federalnog parlamenta. Ukoliko tu većinu iskoriste da nametnu neustavan zakon, Klub Hrvata moći će pred Ustavnim sudom FBiH pokrenuti pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa. No ,Ustavni sud FBiH o tomu se neće moći očitovati, jer nije popunjeno Vijeće za zaštitu nacionalnog interesa tog suda.

Hrvati međutim, podsjeća HMS, imaju, još jedan zaštitni mehanizam kojim mogu spriječiti stupanje na snagu protuustavnog zakona bošnjačkih stranaka- veto predsjednika FBiH. Naime, bez potpisa Marinka Čavare ( HDZ BiH) ni jedan zakon usvojen u Zastupničkom i Domu naroda Parlamenta FBiH, prema odredbama federalnog Ustava, ne može stupiti na snagu. Nema sumnje kako će Čavara iskristiti pravo koje mu daje federalni Ustav da spriječio nametanje zakona koji je u suprotnosti s Ustavnom BiH i presudom Ustavnog suda BiH po Ljubićevoj apelaciji./HMS/