Lik Dive Grabovčeve kao brend vjerskog turizma

Ramu obilježava nekoliko različitih likova: Majka Božja od Milosti (Gospa Ramska ili Gospa Sinjska), Mijat Tomić, fra Jeronim Vladić i Diva Grabovčeva!

Diva Grabovčeva ima posebno mjesto u Ramskoj povijesti! Narodnu predaju o lijepoj i plemenitoj djevojci pokušao je opravdati Ćiro Truhelka svojim istraživanjem. U knjizi „Djevojački grob“ je sve zabilježio na popularan i čitak način. Tu je spojena narodna predaja s jednim dijelom istraživanja.

Lik Dive Grabovčeve odavno je prešao granice Rame i Bosne i Hercegovine. Mnoštvo koje se okuplja na Divinu grobu prve nedjelje poslije Petrova svjedoči o vjerovanju u Divin lik. Ispjevane su mnoge narodne pjesme. Pjevač Milo Hrnić je opjevao Divu na svoj osobit način. Marko Perković Thomson kao jedan od najpopularnijih pjevača među Hrvatima opjevao je Divu u svom stilu. Stihovi njegove pjesme izazvali su određena sporenja oko teritorijalne pripadnosti Dive i Rame. Prijepora ne bi trebalo ni biti. Teritorijalna pripadnost je povijesno određena.

Diva je prešla granice Rame i BiH s dramskim prikazom po scenariju Blage Karačića i Ivana Aralice uz adaptaciju teksta Milana Topića u izvedbi dramske skupine KUD-a „Hrvatska sloga“ pod režijskom palicom Ante Bilića. Pored ovoga snimljen je dokumentarno-igrani film „Divin krik s Vrana“ koji je režirao Miljenko Karačić uz stručnu pomoć Milana Topića i Zorana Stojanovića a u produkciji HTV-a. I ovdje su odigrali mladi glumci određene scene na autohtonim lokacijama što je bio povod za nagradu za scenarij na festivalu religijsko-turističkog filma u Solinu 2012. godine.

Na Kedžari u Vranu obilježeno je grobno mjesto; umjetnički i vjernički. Isto tako u galeriji na otvorenom na Šćitu je postavljena skulptura kao podsjetnik vjernicima i posjetiteljima.

Izgradnjom Divina doma u rodnom Brainovu Docu na Zahumu ostvaren je puni krug kao „Divin put“. Replika stare ramske kuće i skulptura razigrane djevojčice spomenik su životu. Ujedno je to mjesto ugodnog odmora i mogućnost duhovnog i intelektualnog osvježenja.

Sve ovo pokazuje kako je lik Dive Grabovčeve do sada uspješno i pozitivno predstavljen široj javnosti. No, Diva može postati ramski turistički „brend“ odnosno brend vjerskog turizma i krajolika koji je povezan na osobit način s Divinim likom.

Tome će sigurno doprinijeti i izrada stripa. Ova inicijativa i projekt potekli su iz komunikacije Zorana Stojanovića i Bože Mišure izazvane izvrsno urađenim stripom o fratarskim zgodama i nezgodama koje je pripremio gvardijan samostana Rama Šćit fra Tomislav Brković. Projekt izdavanja stripa je u fazi nacrta te će biti potrebno još obaviti niz stručnih konzultacija i prikupljanja sredstava prije same realizacije. Ovih dana će biti obznanjene neke skice stripa kako bi se javnost zainteresirala za strip i potporu projektu.

Divin lik je do sada poznat zahvaljujući upravo navedenim aktivnostima, no još je puno mogućnosti za populariziranje sa svim pozitivnostima koje sadrži u sebi. Širenje popularnosti otvara i turističke mogućnosti Rame.

Blidinje.net/rportal.eu