Pčele su proglašene najvažnijim bićima na našoj planeti

Međunarodni Earthwatch Institut je prije 11 godina na sastanaku u londonskom društvu Royal Geographical proglasio pčele najvažnijim bićima na planeti Zemlji! – piše The Guardian

Iako su, naravno, sve vrste neprocjenjive za naš ekosustav. Tko bi želio svijet bez meda, cvijeća i trećine svega što jedemo, uključujući čokoladu i kavu? – piše The Guardian.

Oko 250 000 vrsta biljaka ovisi o pčelama za oprašivanje. Mnogo njih je presudno za svjetsku poljoprivredu. Pčele povećavaju prinos usjeva jabuka, borovnica i krastavaca i do 30%, tako da bi mnogo vrste voća i povrća postale deficitarne i neizmjerno skupe.

Osim toga, mnogi od naših lijekova, i konvencionalnih i alternativnih, potječu od oprašenih biljaka. A pamuk je još jedan bitan proizvod koji pčela oprašuje, pa bismo se mogli oprostiti od jeftinih majica i traperica.

Ali ne trpi samo ljudski rod. Razmislite o pticama i malim sisavcima koji se hrane bobicama i sjemenkama koje se oslanjaju na oprašivanje pčela. Oni bi umrli od gladi, a zauzvrat bi gladovali i svejedi – mesojedi ili mesožderi koji nastavljaju prehrambeni lanac.

Iako se insekti i životinje oprašuju – poput šišmiša, leptira, pa čak i osa – nijedan nije dizajniran poput pčela kao stroj za oprašivanje.

Širom svijeta postoji 20 000 vrsta pčela. Glavni razlozi smanjenja broja pčela jesu nekontrolirana upotreba pesticida, nedostatak cvijeća i deforestacija (krčenje šuma). Brojni aktivisti iz ovog razloga zahtijevaju da se zabrani upotreba pesticida, počnu koristiti prirodne alternative, a zdravlje i opstanak pčela počnu pomno pratiti.

Kako su naveli, 70 posto svjetske poljoprivrede ovisi isključivo o pčelama, a polinacija, ili oprašivanje – možda i najvažnija funkcija pčela – omogućuje biljkama da se razmnožavaju.

Bez pčela, poručeno je, fauna na planeti bi polako počela da nestaje.

Također, otkriveno je da je studija koju je provelo nekoliko univerziteta otkrila da su pčele jedina bića koje ne nosi nikakvu vrstu patogena – ni fungus, ni viruse, ni bakterije.

Uz pomoć prirodnih kompostnih sistema obnovit će se hranjivi sastojci u zemlji, smanjiti gubitak zemlje od vjetra i erozije vode.

Podsjetimo i još na slavnu rečenicu koju je navodno izrekao Albert Einstein: “Ako pčele nestanu, ljudi imaju još četiri godine života.”