Domaćeg žita bit će za osobne potrebe, a uvoznog u BiH napretek
Hercegovinom tutnje radni strojevi. Stiglo je ljeto pa je posla napretek, piše Večernji list BiH. Tako smo u Grudama, tradicionalno, susreli Marija Begića. Svojim kombajnom, koji ni u petom desetljeću ne usporava, Mario vrši žetvu pšenice, ječma i drugih žitnih kultura.
Rekordne cijene
Za početak ga pitamo kakva je godina. – Ne mogu je još ocijeniti jer sam u utorak počeo sa žetvom. Ljudi kod nas uglavnom siju za osobne potrebe i zadržala se razina kao i prijašnjih godina, a o kvaliteti prinosa i količini moći ćemo govoriti kad se sve završi jer praktički smo tek na početku žetve u ovom dijelu BiH – priča nam.
Što se tiče same sjetve i žetve pšenice, u proteklih godinu dana događaju nam se rekordno skupe i sjetva i žetva s obzirom na to da je rat u Ukrajini povećao cijene svega. Tako je profesor doktor Hamdija Čivić prije nekoliko mjeseci napravio kalkulaciju sjetve jednog hektara pšenice. – Oranje jednog hektara zemljišta je oko 350 KM, tanjuranje isto toliko, a sjetva od 200 do 250 maraka, tako da sama obrada košta između 900 i 950 KM – istaknuo je. Kazao je i kako se ni jedan od ovih radova ne može izbjeći. – Oranje je obvezno, kao i tanjuranje, odnosno površinska obrada da se usitni zemljište, jer sjeme pšenice je relativno sitno i mora se pokriti, sijačica mora ići ravnomjerno na istu dubinu. To su uvjeti da bi se imalo pšenicu – istaknuo je profesor. Proteklih dana ekipa Večernjaka razgovarala je s vodećim poljoprivrednicima u državi koji kao ogroman problem navode nebrigu za domaću proizvodnju, a forsiranje uvoznog. Otkupna cijena zbog tog uvoza bit će drastično smanjena, čak i upola u odnosu na 2022. Već se spominje da će se, umjesto 60 feninga lani, za kilogram pšenice plaćati od 30 do 35 feninga. U BiH se čak 95 posto pšenice uveze, što dovoljno govori o ovoj državi. Nedžad Bićo za Večernjak je situaciju ocijenio katastrofalnom, istaknuvši da očekuje manji prinos pšenice u odnosu na lani za 50 i do 60 posto jer napadaju bolesti, sjetva je kasnila, bilo je previše oborina onda kad je trebalo sunca, neka zemljišta su i poplavljena…, a u BiH se uvozi žito iz Ukrajine koje je, blago rečeno, sumnjive kvalitete. Bićo navodi i kako je dobio informacije da su se robne rezerve napunile pšenicom iz Ukrajine, a uzela ju je i jedna velika, privatna tvrtka. – Silosi su puni ukrajinskih žitarica i što će naši onda? – pita se Bićo.
Prema prognozama za ovu sezonu, Ukrajina je zaslužna za 3,1 posto svjetske proizvodnje pšenice i 7 posto svjetskog izvoza pšenice. Nedavno je to komentirao i Petar Pranjić iz Odbora za ratarstvo u Hrvatskoj, gdje također ukrajinsko žito dominira. – Ne možemo se hrvati s jeftinom, ukrajinskom proizvodnjom. Kažu “samo ukradeno je jeftinije”, a čini se da i takve robe ima. Ako novu žetvu dočekamo s tako niskim cijenama od oko 170 eura po toni, bit ćemo pokošeni, nećemo se urušavati kao stočari. Ono što tražimo je da se ispoštuju sve zakonske regulative i kontrola takvih roba koje dolaze na naše tržište. Tražimo da nas država zaštiti. Naš je sustav, nažalost, trom i umjesto da funkcionira odmah, očekuje da mi dokazujemo kako je riječ o nelegalnoj radnji. Valjda institucije postoje da bi otkrivale takve kriminalne radnje. U Hrvatsku dnevno, prema našoj procjeni, ulazi stotinjak tegljača brašna, ne toliko žita, koje se razvozi po pekarnicama i trgovačkim centrima i ugrožava našu proizvodnju – istaknuo je.
Posljedice će se osjetiti
I on je u strahu od kvalitete žita iz Ukrajine. – Ti uvezeni proizvodi špricani su tko zna čime. Nama su nametnuti propisi EU gdje ne smijemo koristiti preparate, a oni čega se dohvate, tim tretiraju, ne ulažu kao mi. Njihova zemlja je zagađena još i ratnim djelovanjem. Moramo biti svjesni da će posljedice trpjeti naši ljudi, naše zdravstvo, a da će se one osjetiti za nekoliko godina, kad bude kasno – upozorio je Pranjić.
VL
