Badnji je dan

Diljem svijeta iščekivala se noć u kojoj se slavi Isusovo rođenje.

Na Badnjak se tradicionalno jede riba pa se u mnogim gradovima dijelio bakalar i čaša vina. Mnogi vjernici Božić dočekuju na polnoćkama.

Događaj Božića i njegovo značenje, tj. otajstvo ili istinu Božića, razumijemo po Bibliji. Tako je Božić prije svega biblijski. Na blagdan Božića već se od 5. stoljeća slave tri mise: polnoćka, zornica ili pastirska misa te poldanjica.

Božić je – možemo slobodno reći – najomiljeniji blagdan. Otajstvo Božića oblikovalo je vjerničko doživljavanje blagdana Božića hrvatskih katolika do te mjere da se opravdano govori o hrvatskom Božiću. Božić je naišao na odraz u književnosti, umjetnosti, a osobito spletu običaja i u božićnim pjesmama i melodijama. Posebno su božićni običaji, pogotovu božićne popijevke, u stanju iz godine u godinu pobuditi doživljaj Božića u vjernika, u pripravljanju na blagdan i u slavljenju blagdana.

Božić je stoljećima odgajao hrvatskog čovjeka, i to ne samo u kršćanskoj vjeri, nego i za temeljne ljudske vrednote.

Badnja je večer za gotovo dvije milijarde ljudi na svijetu. Milijardu i 100 milijuna katolika, 700 milijuna protestanata, ali i mnogi pravoslavni vjernici čije su crkve prešle na gregorijanski kalendar večeras dočekuju Božić. Upravo odatle i dolazi naziv Badnjak jer vjernici u krugu obitelji bdiju, odnosno čekaju blagdan Isusova rođenja, a potom odlaze u crkve na polnoćku.

hrt.hr