Krumpir iz BiH prolazi sve provjere i traži ga Europa

Suvremeno doba donijelo je i nove trendove, ali među ljudima su se zadržala i neka stara pravila koja itekako vrijede.

Primjerice, iako su bili u strahu od gladi, stariji su znali da će biti pšenice i krumpira. Godina može biti loša, ali uvijek se nekako s tim dvjema kulturama preživi, makar urod i ne bio ovakav kakav poljoprivrednik zamisli, piše Večernji list BiH. Ovih dana u trgovinama i većim lancima kilogram prošlogodišnjeg krumpira košta od 50 do 70 feninga, dok je mladi krumpir i do 1 KM skuplji. Proizvođači nisu zadovoljni cijenom, ali gaje nadu da će biti bolje i da će cijena još rasti, pogotovo nakon vijesti o uvoznom krumpiru koji je u sebi imao štetni Fusarium sp. Taj krumpir dolazio je iz Danske, Luksemburga, Nizozemske, Njemačke…

– Muku smo mučili cijelu prošlu godinu kako bismo prodali svoj krumpir koji zadovoljava apsolutno sve standarde, ali očito je uvozni lobi u BiH bio jak da je doslovno pokrio tržište. Sad one koji su to dopuštali sve ove godine treba procesuirati jer su uništili domaće proizvođače, brojne iselili iz ove zemlje, sve kako bi dopustili monopol onima koji uvoze krumpir, gnjevan je jedan proizvođač iz zapadne Hercegovine koji će i ove godine posaditi više krumpira, i to za prodaju, jer vjeruje da se ove godine prednost ipak daje domaćoj proizvodnji. Što se tiče krumpira iz BiH, Radenko Radović, koji je direktor Uprave za zaštitu zdravlja bilja, istaknuo je da taj krumpir ispunjava sve fitosanitarne zahtjeve i može na najzahtjevnija europska tržišta zbog svoje kvalitete. – Registracija sredstava za zaštitu bilja usklađena je s popisom i ni jedno sredstvo koje sadrži aktivnu tvar, a koja nije uvrštena na popis aktivnih tvari, ne može biti registrirano u Bosni i Hercegovini. Samim tim, neregistrirana sredstva se ne mogu legalno uvesti iz drugih država u Bosnu i Hercegovinu, odnosno staviti na tržište i u upotrebu, naveo je Radović. Izvoz krumpira iz BiH je, prema podacima iz 2015. godine, iznosio simboličnih 102.356 KM, stoga je cilj proizvođača povećati te brojke. Također, važna je činjenica i to da je bh. krumpir kvalitetan i da prolazi sve provjere, a može se izvoziti i u Europsku uniju, stoga bi mogao postati važan proizvod u BiH u budućnosti jer će za omiljenom hranom Europa i svijet zasigurno posegnuti.

vecernji.ba