Markotić odgovarala na sva pitanja o koronavirusu: Hoće li ovo završiti do ljeta?

SINOĆ je Nacionalni stožer civilne zaštite izvijestio o trećoj žrtvi koronavirusa u Hrvatskoj. Jutros su izvijestili kako Hrvatska ima 551 slučaj koronavirusa.

Jučer je preminula 65-godišnja žena iz Slavonskog Broda. Bila je onkološki bolesnik, izvijestili su iz stožera. Ranije jučer preminula je druga žrtva koronavirusa, a riječ je o 74-godišnjem Zagrepčaninu koji je preminuo u klinici za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”. Dan ranije obdukcijom je službeno potvrđeno da je preminuli 71-godišnji istarski ugostitelj Nino Kernjus, vlasnik poznate konobe Astarea u Brtonigli, prva žrtva koronavirusa u Hrvatskoj. 

Trenutno je osmero bolesnika na respiratoru, od toga jedan čeka laboratorijski test, a ostalih sedmero nije u kritičnom stanju. 

Šefica Klinike za infektivne bolesti Fran Mihaljević Alemka Markotić uživo je danas odgovarala na pitanja građana o koronavirusu.

Mogu li izliječene osobe opet dobiti koronavirus?

Ne znamo sto posto. Ljudi određeno vrijeme imaju zaštitu. Nemamo testove za sada. Onaj tko je prebolio ne bi trebao ponovno oboljeti.

Hoće li virus oslabiti s toplijim vremenom?

To je bolest koju mi zovemo kapljičnom i takve bolesti najčešće nestanu s toplijim vremenom zato što su ljudi više vani, nisu u zatvorenom u velikim zajednicama. Imamo situaciju u Australiji gdje toplije vrijeme nije zaustavilo širenje. SARS je nakon 6 mjeseci nestao i nije se više pojavio.

Koliko se čekaju nalazi za test na Covid-19 i kakva je procedura? 

Ovisi o uređaju, neki mogu testirati kompletan uzorak, a neki zahtijevaju da se izolira RNK.

Morate se najaviti i doći kod liječnika. On će procijeniti kakvi su simptomi. Uzima se bris koji se šalje u laboratorij. Analiza je procedura koja je sporija. Ako je čovjek imao simptome, a nalazi su negativni, onda će on biti u izolaciji. To su rjeđe situacije, najčešće je nalaz jasno pozitivan ili jasno negativan. Ako je nalaz pozitivan i osoba se dobro osjeća, ostat će u samoizolaciji doma ili biti primljena u bolnici.

Ne bi li bilo korisno nasumično testirati?

To bi zahtijevalo kontroliranu i veliku studiju. To se može raditi u situacijama kad je mir. Jako je važno ići na ciljane populacije. Mi imamo visoki postotak pozitivnih u skupini koju smo testirali i tako treba raditi. Sada, kad je nastupila sljedeća faza, kada imamo mnogo zdravstvenih radnika koji su bili u kontaktu, uspostavljamo dodatne punktove i radit ćemo više testiranja među njima. Ti testovi mogu biti negativni, ali to ne znači da nemaju koronavirus već da su trenutno negativni.

Usporedba s gripom – zašto se mjere ne primjenjuju i kod sezonske gripe?

Za gripu postoji cjepivo i postoje lijekovi. Gripa nije nova bolest koja izaziva ovako brzo i naglo teške infekcije kroničnih bolesnika. Gripa je problem, no kad bi se ljudi cijepili i kad bi se na vrijeme javili liječniku, komplikacije bi se spriječile. Ovdje nemamo niti lijeka niti cjepiva.

Koža je osušena zbog čestog pranja ruka. Jesam li sad izloženija virusu, može li on ući kroz rane?

Virus je u velikom broju dokaza u ždrijelu i u stolici. Nije dokazan u urinu i nema dokaza da se prenosi krvlju. Teorijski, može se dogoditi ako postoje rane i netko se nakašlje, da uđe i krv, ali to bi bilo iznimno rijetko.

Proljetne alergije – kako prepoznati simptome alergije od koronavirusa?

Većina alergičara znaju kakve tegobe imaju. Razlika alergije i korone – kod alergije nema temperature. I alergični ljudi mogu dobiti koronavirus – ako dobiju temperaturu, pritisak u prsima, znat će da se radi o nečem drugome, a ne alergiji.

Autoimune bolesti – što s građanima koji ih imaju i kako se mogu zaštititi?

To su iznimno ugrožene osobe. Moraju se strogo držati mjera zaštite i osigurati si samoizolaciju. Ne bi smjeli ići po trgovinama i ljekarnama. Ako ne moraju, nikako se ne bi smjeli kretati po bolnicama.

Koliko su rizične osobe koje su preboljele upalu pluća?

Nisu u većoj opasnosti od drugih, ako su preboljeli upalu pluća i ako nemaju nikakve probleme.

Je li sigurno da je dovoljno 15 dana samoizolacije?

Mi kod naših izoliranih nismo vidjeli da se bolest pojavila nakon 14 dana. Za sad se čini da je 14 dana sigurno.

Koje lijekove dobivaju pacijenti u Hrvatskoj?

Simptomatsku terapiju – temperatura se skida paracetamolom, dobivat će infuziju, moraju odmarati. Oni s težim oblicima dobivaju lijek koji se koristi kod HIV-a ili hidroksiklorokin. Ljudi moraju znati, ne trebaju ići kupovati klorokin i hidroksiklorokin, to ih neće spasiti. Ne postoji niti jedna jasna potvrda da ti lijekovi pomažu. Oni ne škode, ali nema podataka da oni liječe koronavirus.

Koliko plaćamo svaki test? 

Moramo biti jako oprezni s testovima. Tu postoje brojni interesi. Kvalitetnih testova ne može biti mnogo na tržištu. Imate kompanije i ljude koji tu vide šansu za zaradom. Bilo kakvo testiranje od kuće ne može biti sigurno. Bit će odlično ako netko uspije brzo razviti test kojim se može brzo preko krvi otkriti je li netko pozitivan. Međutim, ljudi moraju biti oprezni, ako im to netko nudi, da za sada nema kvalitetnih testova takve vrste.

Španjolska vlada je naručila puno takvih testova pa je ispalo da imaju samo 30 posto potvrde, to je skandal. Zato se mi stručnjaci trudimo da se informiramo što je kvalitetno na tržištu.

Kako komentirate pokazatelj da postoji veliki broj osoba bez simptoma, a potencijalno šire zarazu?

Postoje osobe bez simptoma, za jedan dio kod njih se ne može dokazati virus. Mi smo imali osobu koja je bila bliski kontakt oboljelog, došla je sa simptomima i nakon testa je bila negativna. Nakon dva dana je bila pozitivna. Kad bismo mi testirali svakog i sve, Island to može, oni imaju manji broj stanovnika… Samoizolacija koristi čak i više od beskonačnog testiranja. Odgovorne mjere i ponašanje mogu spriječiti koronu, ne samo beskonačno testiranje.

Koliko je za prevenciju bitno ovlaživanje prostorija?

Poznato je da, da bi naše sluznice bile zdrave, moramo imati vlažnost. Sluznice su naš štit od virusa i bakterija. Imaju određenu razinu vlažnosti i molekule koje napadaju mikroorganizme. Te sluznice moraju biti zdrave i neoštećene, ako su takve, onda nas uspješno štite. Ako ih sušimo, one se oštećuju, veća je šansa da se zarazimo ne samo koronavirusom. Trebate u domu imati ovlaženu prostoriju.

Zašto su tolike razlike u mjerama opreza sada i prije mjesec dana, kada je bio prvi slučaj u Hrvatskoj?

Mi smo puno razmišljali o tome. Prvi bolesnici, bilo je važno da tada nije bila visoka svijet. Mi učimo stanovnike kako da se zaštite. Tada je bio početak i ljudi tada ne bi mogli shvatiti kako da se zaštite. Drugo, to je nova bolest koja se pojavila i bilo je bitno da prve kontakte odmah izoliramo i da vidimo mogu li se razvijati i blaži oblici bolesti. Morali smo vidjeti kako će se oni ponašati i od njih smo puno naučili. Ovaj virus izaziva i dosta nespecifičnih situacija, bilo je i promjena na plućima, sve je to bilo nešto što smo morali procijeniti.

Kada možemo očekivati cjepivo?

Prvo treba proizvesti cjepivo. U najboljem slučaju, da sve ide dobro, nekakvih godinu i pol do dvije bi se trebalo čekati. Cjepivo će se sigurno razvijati, a za to vrijeme se moramo držati drugih mjera.

Kako se ponašati u trgovini?

Važno je ne dirati proizvode, ne kihati i ne kašljati.

Većina nedavno oboljelih ostaje na kućnom liječenju. Koji je razlog tome?

Razlog je što niti jedan postojeći kapacitet bolnica ne može hospitalizirati i zadržati sve bolesnike s blagim oblikom bolesti. Za sve se može izolacija raditi i doma. I kozice su takva bolest pa nećemo sve zaražene držati u bolnici. Sada i mjesto masovnog smještanja zaraženih s blagim simptomima predstavlja opasnost i za ostale bolesnike koji moraju biti u bolnicama. 

Dokad će ovo trajati? Koja je vaša poruka?

Mi smo optimistični, svaka epidemija završi, i ova će. Virus ima svoju ekologiju, on mora završiti. Moramo se pridržavati svih mjera koje komuniciramo. Što se više budemo pridržavali mjera, to ćemo prije izaći iz ove situacije.

Index.hr