MISA ZA ŽRTVE BLEIBURGA: Tko se od zločina ne distancira, taj postaje sudionik i sukrivac
U sarajevskoj prvostolnici Presvetog Srca Isusova, 16. svibnja, vrhbosanski nadbiskup metropolita Vinko kard. Puljić predslavio je misu povodom 75. obljetnice stradanja na Bleiburškom polju te Križnom putu hrvatskoga naroda.
U koncelebraciji je bilo 18 svećenika predvođeni mons. Tomom Vukšićem, nadbiskupom vrhbosanskim koadjutorom i apostolskim upraviteljem Vojnog ordinarijata u BiH te fra Jozom Marinčićem, provincijalom Franjevačke provincije Bosne Srebrene.
Na početku euharistije u pozdravnom govoru kardinal je istaknuo kako “misu prikazujemo za sve bleiburške žrtve i za sve žrtve rata i poraća”. Pozdravivši nazočne svećenike i vjernike u katedrali te one koji su misu pratili putem medija zahvalio je svima koji su se uključili u “zajedničku molitvu za tolike žrtve nasilja”.
Istaknuo je kako se zbog pandemije koronavirusa, koja još uvijek nije potpuno prestala, “ove se godine nismo mogli skupiti na Bleiburškom polju, gdje smo se po tradiciji okupljali i molili za duše stradalih”. Važnost poštovanja žrtava U propovijedi je kardinal napomenuo kako biti prisutan i sudjelovati na misi za žrtve Bleiburškog polja, i za sve žrtve mržnje, “ne može se bez posebnih drhtaja srca i osjećaja duše”. Naglasio je da se spontano u srcu budi poštovanje i osjećaj pouzdanja u Boga.
“To je temeljni razlog zašto sam prihvatio u ime svih biskupa u hrvatskom narodu predslaviti misu molitvenog i vjerničkog spomena na 75 godina stradanja ovih žrtava našeg naroda i drugih žrtava”, rekao je te istaknuo kako u “prvom redu želimo moliti, da nas ona pročisti od svih gorkih osjećaja i negativnih naboja, koji se po ljudsku olako javljaju pri sjećanju na ova stradanja”.
“Danas smo sabrani u molitvi prikazujući najsvetiji čin da pokažemo dužno poštovanje prema svim žrtvama. Tim poštovanjem želimo čuvati dužno sjećanje na njih, ali i na cijenu slobode, koju mi danas živimo ili još bolje: izgrađujemo”, naglasio je te potom citirao pripravljeni govor Ivana Pavla II. Predsjedništvu BiH za neostvareni pohod Sarajevu 1994., u kojemu se, između ostaloga kaže:
“Sudbina mira ovisi ponajviše o ponovno nađenoj solidarnosti srdaca koja, nakon toliko krvi i mržnje, pretpostavlja hrabrost opraštanja.” Nadalje je ustvrdio važnost poštovanja žrtava. “Mi ne možemo zaboraviti svoje pokojne, bilo da su prirodnom smrću umrli, a pogotovo ako ih je mržnja ubila, kojima je na nečovječan način oduzet život. Tko izgubi poštivanje prema takvim žrtvama, pitamo se koje i kakve vrijednosti u sebi nosi? Bojim se živjeti s ljudima kojima ništa nije sveto ili koji su sposobni gaziti po tuđim svetinjama!”, ustvrdio je te podsjetio što su u svom pismu o 50. obljetnici završetka Drugog svjetskoga rata 1995. biskupi napisali:
“Pravo na život i dostojanstvo svake osobe pod Božjom je zaštitom. Stoga svakoj nevinoj žrtvi dugujemo jednako poštovanje.” Istaknuo je da ga duboko dira činjenica da “nisu otkrivena sva grobišta gdje su masakrirani i pobijeni, zakopani, zatrpani, a negdje i zabetonirani. Kada sam se rodio tada se ta nemila sudbina izljeva mržnje pod krinkom pobjede događala bez suda i samovoljom onih koji su kipjeli od mržnje”.
“Danas se spominjemo svih koji stradaše u logorima, planinama, dolinama i poljima od Bleiburškog polja preko Dravograda i Maribora, Ogulina i Gospića, Jazovke i maceljskih šuma, Jasenovca i Gline, Kozare i Podgradaca, Križevaca i Bjelovara do Srijemske Mitrovice i Sarajeva, Foče i Zenice, Širokog Brijega i Mostara”, rekao je i naglasio da u svoju molitvu “uključujemo i sve stradalnike iz drugih gradova i sela”. Izgradnja civilizacije ljubavi Govoreći o današnjem vremenu naglasio je kako treba stvarati klimu suživota, praštanja, pomirenja i vraćanja povjerenja što je nemoguće bez istine.
“Tek prihvaćajući istinu, koliko god ona može biti gorka, ona oslobađa prostor za stvaranje povjerenja među ljudima. Tko ne želi istinu taj se stavlja iza zla kojeg brani i tako podržava negativni naboj među ljudima. Taj nije graditelj mira nego širitelj zla. Nijedan se zločin ne može braniti. Tko se od zločina ne distancira, taj postaje sudionik i sukrivac zločina”, rekao je kardinal naglašivši kako nitko nema pravo zanemariti “žrtve za koje danas molimo”.
Potom je progovorio o pisanju povijesti u kojoj bi se “relativizirala stradanja, jer tobože treba graditi povjerenje i stabilizaciju u regiji”. Potom je zahvalio svim istinskim istraživačima i tragateljima za povijesnom istinom koji skupljaju činjenice. “Povijest se ne gradi politizacijom i manipulacijom, nego na temelju činjenica uvažavajući uzroke i posljedice”, naglasio je i dodao kad bi se znale cijeniti žrtve predaka “bio bi sposobniji graditi sadašnjicu i današnjicu. Ustvrdio je kako se “ne može graditi civilizacija ljubavi ako se ne prihvati istina”.
Propovijed je zaključio riječima pape Franje iz bule Lice milosrđa: “Crkva ima zadatak naviještati Božje milosrđe, to živo srce evanđelja, koje na svoj način mora doprijeti do srca i uma svake osobe”. (Lice milosrđa, br. 12).
Riječi zahvale nadbiskupa koadjutora
Na kraju mise riječi zahvale uputio je nadbiskup koadjutor mons. Vukšić te pročitao Pismo crkvenoj i društvenoj javnosti koje su u povodu 50. obljetnice završetka Drugoga svjetskog rata pod predsjedanjem kardinala Puljića, 3. svibnja 1995. uputili biskupi BK-a BiH. “Pridružujem se svojim molitvama, da među ljudima i narodima, među vjernicima i onima koji to nisu, budu ostvarene plemenite nakane mira, suradnje, sloge, molitvenoga sjećanja, razumijevanja, oprosta, čišćenja pamćenja i oslobođenja od zlopamćenja. A sve radi veće slave Božje na ovomu svijetu, radi izgradnje društvene sloge među ljudima i narodima, radi ekumenskoga susretanja, međureligijskoga dijaloga i radi sretnoga napretka svih Božjih stvorenja”, rekao je, između ostaloga, nadbiskup Vukšić.
Ceremonijal na misi je bio mr. sc. Tomo Knežević, u asistenciji su bili bogoslovi Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa iz Sarajeva, a misno slavlje animirao je dio Katedralnog mješovitog zbora Josip Stadler predvođen vlč. Markom Stanušićem, regens chori prvostolnice. Zbog pandemije koronavirusa u katedrali je bio ograničen broj vjernika među kojima su bili veleposlanik Republike Hrvatske u BiH Ivan Sabolić te predstavnici HNS-a, Marinko Čavara, predsjednik Federacije BiH i Ilija Cvitanović, član Predsjedništva HNS-a.
vecernji.ba
