Od obrazovanja do tržišta rada – Posušje velikim koracima ide naprijed

Neizostavno stalno osluškivanje potreba tržišta rada, a u tom kontekstu i suradnja s gospodarstvenicima, recept kojim općina Posušje i u razdoblju koje je pred nama planira podizati svoje gospodarske potencijale na višu razinu. Načelnik općine Ante Begić u intervjuu za Večernji list ističe kako je u tom procesu posebno važno nastaviti s dobrom praksom na relaciji poslodavci – obrazovne ustanove – lokalna uprava – služba za zapošljavanje u cilju kreiranja zanimanja koja su trenutačno deficitarna ili za koja postoji dobra perspektiva na tržištu rada.

Nezapamćena tragedija pogodila je Posušje prije nekoliko dana. Kao načelnik, ali i kao općina, na koji način možete pomoći obiteljima unesrećenih?

Posebno je teško osvrnuti se na početak ove godine kada smo nadu i optimizam zamijenili tugom. Tragedija u kojoj je ugašeno osam mladih života težak je udarac za svaku zajednicu, pogotovo za one manje, u koje spada i Posušje, gdje smo svi isprepleteni obiteljskim, prijateljskim ili poslovnim odnosima. Time svaki gubitak, a pogotovo ovakav, doživljavamo kao osobni i od njega se teško oporavljamo. Uz duboko suosjećanje s obiteljima tragično preminulih, i ovim putem upućujem izraze najiskrenije sućuti!

Kakvo ste stanje zatekli dolaskom na čelo općine Posušje te koji će biti prvi prioriteti vašega djelovanja?

Kada je riječ o zatečenom stanju, još uvijek se preko službi vrši uvid u funkcioniranje Općine Posušje u proteklom razdoblju, tako da će se više o tome moći govoriti kada se ovaj proces završi. Prioriteti su pak vezani za djelatnosti koje omogućuju normalno odvijanje života u našoj općini. To podrazumijeva održavanje infrastrukture, poglavito cestovne, sustava javne rasvjete, osiguranje nastavka potpore prema obrazovnim institucijama, javnim ustanovama i poduzećima. U nekoliko mjeseci treba konačno riješiti imovinsko-pravne odnose kako bi se moglo započeti s izgradnjom kolodvora, dok u samom središtu grada imamo dvije ulice, Fra Petra Bakule i Herceg Stjepana Kosače, koje se nalaze u katastrofalnom stanju i vape za rekonstrukcijom, a izrazito su frekventne.

Na koji način nastaviti razvijati Fondaciju Tehnološki park Posušje te u kojoj je mjeri značajno imati dobar i produktivan odnos općinske administracije i gospodarstvenika?

Tehnološki park već nekoliko godina ispunjava svoju ulogu podrške start-up tvrtkama u razvijanju njihovih poslovnih potencijala. Posebno ističem podršku razvoja informatičkom, odnosno programerskom sektoru koji ima itekakvog potencijala za razvoj. Također, tu je i druga edukativna uloga. Naime, nabavom CNC strojeva omogućilo se organiziranje prakse za pojedince te učenike srednje strukovne škole koji pohađaju srodan smjer za ovo na tržištu traženo zanimanje. Budućnost Tehnološkog parka leži u ovim dvjema komponentama, dakle edukaciji i pružanju podrške početnicima. Tu je neizostavno stalno osluškivanje potreba tržišta rada, a u tom kontekstu i suradnja s gospodarstvenicima kako bi se jačao ovaj sektor i smanjilo iseljavanje stanovništva.

Na koji način dalje poticati otvaranje novih radnih mjesta? Gdje su prednosti u kontekstu razvoja gospodarstva?

Jedna od bitnih stavki o kojoj sam već govorio jest osluškivanje i prilagođavanje tržištu rada. Tu svakako treba nastaviti s dobrom praksom na relaciji poslodavci – obrazovne ustanove – lokalna uprava – služba za zapošljavanje u cilju kreiranja zanimanja koja su trenutačno deficitarna ili za koja postoji dobra perspektiva na tržištu rada.

Općina je, u skladu sa svojim mogućnostima, studentskim stipendijama podupirala deficitarna zanimanja, a to će činiti i ubuduće. Tu je pomoć i u vidu logistike pri izvođenju praktične nastave za određena srednjoškolska zanimanja, a također u planu je prijavljivanje na različite projekte u svrhu razvoja gospodarstva.

To je samo dio mjera koje se moraju širiti ako želimo nastaviti gospodarski razvoj. Moramo iznaći načine kako bismo bili zanimljivi investitorima. Hoće li to biti kod stvaranja dodatnih pogodnosti koje će se odnositi na refundiranje svih općinskih pristojbi i naknada ili samo nekih kao što su priključci za vodovod i struju, komunalne naknade i slično, moramo se odrediti. Također, treba težiti stvaranju regulatornog okvira koji podrazumijeva skraćivanje određenih procedura i smanjenje troškova za iste.

Što se tiče sredstava iz fondova Europske unije, ona nam još nisu dostupna u obujmu u kojem bismo htjeli, ali ona koja su nam dostupna preko programa prekogranične suradnje moramo iskoristiti, a osnovni preduvjet je postojanje jasnih razvojnih planova općine, kao i kvalitetni kadrovi koji te strateške planove znaju realizirati.

S obzirom na činjenicu da su se poslovne zone pokazale kao uspješan recept u BiH, mislite li kako u Posušju postoji prostor za napredak i na tom polju?

Svakako! Već godinama u sklopu posuških poslovnih zona uspješno djeluje nekoliko poduzeća i ima prostora za privlačenje novih. Nastavit će se dosadašnja praksa kontinuiranog unaprjeđenja infrastrukture u poslovnim zonama, a povoljnu priliku vidimo i u izgradnji novoga graničnog prijelaza u Osoju, čime će se, uz olakšanje prijevoza putnika, znatno olakšati i prijevoz roba.

Kako se uhvatiti ukoštac s ekonomskom krizom koja se nastavlja i ove godine?

Kriza je itekako utjecala na priljev sredstava u općinski proračun, a, kako stvari stoje, utjecat će i na razdoblje pred nama. Ono na što ćemo se bazirati jest osiguranje sredstava za nesmetano funkcioniranje vitalnih segmenata poput prijevoza učenika i nabave materijalnih sredstava za rad škola, održavanje cestovne infrastrukture, posebno zimsko održavanje u ovom razdoblju, osiguranje plaća djelatnicima u jedinici lokalne uprave te pružanja podrške poduzećima i ustanovama čiji je osnivač Općina Posušje. Ovisno o priljevu sredstava, realizirat će se zacrtani projekti po fazama, a u krajnoj liniji, ako budemo primorani, uštede ćemo vršiti na stavkama koje nisu izravno vezane za kvalitetu života naših žitelja.

Kakvi su planovi kada je riječ o infrastrukturnim projektima?

Uskoro očekujemo početak proširenja graničnog prijelaza u Osoju, čime će se povećati protočnost prometa, a kvalitetnije odvijanje prometa osigurat će se dodatnim trima kružnim tokovima. Jedan se završava u Ulici Katarine Zrinske, uskoro će početi gradnja drugog na Ričini, kao i trećeg kod nove osnovne škole. Također, u planu je izgradnja autobusnog kolodvora. Posebne napore ulagat ćemo i u finalizaciju gradnje nove osnovne škole u Posušju, čime bi se omogućilo uvjetnije izvođenje nastave. Također treba spomenuti kako nastavljamo raditi na unaprjeđenju izvođenja nastave i u ostalim školama na području naše općine te na nastavku obnove gradskog dječjeg vrtića. Od komunalnih projekata u fokusu će biti nastavak gradnje kanalizacijskog sustava, završetak širenja vodovodne mreže te izgradnja postrojenja za pročišćavanje vode u sklopu akumulacije Tribistovo. Tu je još i mini hidrocentrala koja će uskoro biti puštena u pogon i solarna elektrana koju također planiramo graditi.

Koliko je važno imati produktivan odnos s višim razinama vlasti? Što u tom kontekstu Posušje može očekivati u idućem razdoblju?

Izuzetno je bitno imati razumijevanje i podršku s viših razina vlasti. Trebate biti svjesni da je proračun općine Posušje među manjima u Hercegovini i kroz njega nije moguće realizirati kapitalne projekte poput, recimo, izgradnje kanalizacijskog sustava ili izgradnje školskih objekata. Upravo na takvim projektima koji su od opće koristi pa, usudio bih se reći, i preduvjet ostanka stanovništva, trebamo podršku viših razina vlasti u BiH ili drugih partnera. Jedan od njih je i Republika Hrvatska koja je svoju pomoć iskazala kroz podršku pri izgradnji nove osnovne škole, na čemu smo im iznimno zahvalni. U tom kontekstu nadam se da i u budućnosti podrška neće izostati.

Večernji list