Održan Međunarodni znanstveni simpozij „Blidinje 2015.“

U Franjevačkoj kući molitve u Masnoj Luci održan je Međunarodni znanstveni simpozij „Park prirode Blidinje 2015.“ u prigodi dvadesete obljetnice osnutka Parka prirode Blidinje (1995. – 2015.).

Ovo je drugi simpozij pod istim nazivom, prvi je održan 2005. godine u prigodi desete obljetnice na istom mjestu. Sudionici su počeli dolaziti 9. listopada poslijepodne. Svima, koji su prvi put došli u Masnu Luku i Polja ljepota je ozemlja oduzimala dah. Mnogima je prenoćište podarila Franjevačka kuća molitve Hercegovačke franjevačke provincije, zajedno s crkvom sv. Ilije kao da je iznikla među munikama tu u Masnoj Luci.

Uz sve ostale koji su na otvorenju pozdravili veliki i visoki skup znanstvenika i javnih djelatnika provincijal Hercegovačke franjevačke provincije fra Miljenko dr. Šteko se obratio sljedećim riječima:

“Ekselencije, veleučena gospodo, poštovana braćo i sestre, gospođe i gospodo, pozdravljam vas u kojoj god ulozi bili na ovom simpoziju. Svima želim plodonosan rad i što veću korist od ovog simpozija.

Drago mi je što je posebna pozornost ovim simpozijem usmjerena na Blidinje, čije srce čini baš ovo mjesto i ova duhovna oaza. Tema seminara vrlo je aktualna, zapravo prevažna – najbolje to pokazuje ovo prvo predavanje – kamo se zaputio ovaj čovjek tehnike danas?! Ima tema koje se tiču samo pojedinaca ili skupina ljudi, ali ova se tiče upravo svih nas i naših života. Tehnički pogled kao da ne vidi Božji dar prirode. Priroda je zajednički dom svih živih bića našeg Planeta. Ustrojena je po mudrom Stvoriteljevom planu i ima svoje zakonitosti. Po tim zakonitostima funkcionirala je kao zaokružen sustav bez ikakvih većih poteškoća vrlo dugo, stoljećima – sve do početka industrijske ere u 18. stoljeća. Nije poznavala neuklonjiva zagađenja, nije poznavala nerazgradivi otpad. Postojale su doduše i prije velike klimatske promjene, ali one su na neki način bile „prirodne“ i već „uračunate“ u prirodne zakonitosti.

Mi se danas susrećemo s ozbiljnim, gotovo nerješivim problemima zagađenja našeg zajedničkog doma, našeg oikosa (οἶκος). Zato nam je više nego svagdanji kruh potreban logos (λόγος), ali ne tek da bismo od oikosa i logosa napravili riječ ekologija, dobili znanost o okolišu, što je prvi učinio njemački zoolog Ernst Haeckel 1866. godine, koji je 1871. godine neko vrijeme boravio na Hvaru i to u samostanu i tu usklađivao i sabirao svoje dojmove i proučavanja. Mi trebamo LOGOS, pisan velikim slovima, RIJEČ BOŽJU, po kojoj je sve stvoreno. Za čovjeka Biblija izričito kaže da je stvoren na sliku i priliku Božju (Post 1,27). Ali tu je sliku na sebi unakazio i počeo se ponašati u prirodi kako ne treba. Od toga je oboljela sva priroda. Naš okoliš nije više ugodni dom. Više sliči zatvorenom, zagađenom i neprovjetrenom stakleniku nego ugodnom domu. Do tog je došlo čovjekovom krivicom.

U svijetu se danas doduše sve više budi ekološka svijest, ali to ide odveć polako. Problemi se brže nagomilavaju nego što se svijest budi. A svijest se budi tako sporo zato što buđenje svijesti nužno zahtijeva čovjekovu promjenu, čovjekovo obraćenje LOGOSU, a to današnji čovjek – ponesen velikim (iako ne uvijek sretnim) ostvarenjima na mnogim područjima – nerado čini. Uz ono što ćemo ovdje govoriti, želio bih da, i uz ovaj Božji dar kiše, u udisanju ovog zraka i pogledu ambijenta pronađemo barem mrvicu odsjaja one ljepote Stvoritelja – kao u onoj šetnji iz vrta prvoga stvaranja. Neka nas potakne na to ona drevna židovska kasidska predaja o Bogu koju nam prenosi veliki Martin Buber: “Kamo god idem, Ti! Gdje god se zaustavim, Ti… kud god šećem, gdje god se divim, samo Ti, još Ti, uvijek Ti”.

Kao domaćin sve je nazočne pozdravio i fra Petar Krasić dugogodišnji kapelan Polja, a danas voditelj Franjevačke kuće molitve i ustrajni branitelj Božje ljepote i ovog prostora Parka prirode, na čiji je poticaj i osnovan 1995. godine. Fra Petar je naglasio da je samo u nizu hercegovačkih franjevaca koji su kroz stoljeća čuvali ovo ozemlje i pastoralno i na drugi način pratili svoje vjernike koji su u ljetnim mjesecima na planini obrađivali zemlju i čuvali svoje blago. U tom je smislu spomenuo i Protokol kojeg su hercegovački franjevci napisali točno prije stotinu godina (1915.) o ponašanju fratara koji će biti u planini i djelovati u Poljima. Nadahnutim govorom uz zahvalu svima na osobit način fratrima, Provincijalu i fra Petru Simpozij je otvorio njegov pokrovitelj, predsjedatelj Predsjedništva BiH prof. dr. Dragan Čović, koji je i sam sudionik simpozija svojim znanstvenim radom.

Nakon toga je profesor i višestruki doktor znanosti s bečkog sveučilišta Branko Katalinić održao vrlo zanimljivo predavanje pod naslovom „Quo vadis homo technicus?“ Njegovo je predavanje bilo puno mudrosti, iskričavo, a na vrlo je jednostavan način govorio o problemu očuvanja planeta Zemlja. Nakon objeda u Franjevačkoj kući molitve nastavilo se s iznošenjem pripremljenih znanstvenih radova o Parku prirode Blidinje. Svi su radovi objavljeni u zborniku radova „Međunarodni znanstveni simpozij Blidinje 2015.“ Zbornik je, što je inače rijetkost, već prije simpozija tiskan, a uredio ga je Ivo dr. Čolak sa svojim suradnicima koji su inače skrbili da cijeli simpozij protekne u najboljem redu.

Sutradan je 11. listopada simpozij nastavljen sv. misom u 10 sati u crkvi sv. Ilije u Masnoj luci koju je predvodio hercegovački provincijal fra Miljenko dr. Šteko. Nakon sv. mise nastavljeno je sa simpozijem da bi sve završilo u 13.30 sati. Sudionici ovoga simpozija su prezadovoljni napustili prostor Parka i Polja, ni kiša koja je cijelo vrijeme padala nije simpozij i sudionike ni malo smetala. Nakon simpozija svekolikoj je javnosti podaren zbornik sa trideset i pet (35) znanstvenih prikaza koji su obradili probleme s kojima se susreće Park prirode Blidinje ili su opisali ono čim nas čini bogatima i na koji način to trebamo čuvati kao zalog međugeneracijske solidarnosti. Među spomenutim radovima su i radovi fra Roberta Jolića „Povijest Polja“ i fra Ante Marića „Višestoljetna skrb Hercegovačke franjevačke provincije o Poljima (današnji Park prirode Blidinje)“.

Program je bio obogaćen glazbom Kvarteta Simfonijskog orketra Mostar (I. i III. stavak Sarkočevićeve Sedme simfonije u G – duru i Vivaldijeve simfonije u C – duru). Voditelj je programa Veselko Čerkez. Fra Petru su nesebično sve ove dane pomagali Jojo, Ćava, Zdravko, Neda, Ruža i neizostavni fra Vinko Mikulić Bajević.

Pokrovitelj simpozija je Predsjedništvo BiH (za pokrovitelja prof. dr. sc. Dragan Čović, predsjedatelj Predsjedništva BiH). Supokrovitelj je Predsjednik Federacije BiH (za supokrovitelja gosp. Marinko Čavara, predsjednik Federacije BiH). Organizator simpozija je Sveučilište u Mostaru, a SUORGANIZATORI Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište u Splitu, Sveučilište u Rijeci, Sveučilište u Osijeku, Sveučilište u Zadru, Sveučilište u Dubrovniku, Sveučilište u Puli i Sveučilište u Varaždinu. Suradnja u organizaciji simpozija: Vlada Hercegovačko-neretvanske županije, Vlada Županije Zapadnohercegovačke, Vlada Hercegbosanske županije, Vlada Srednjobosanske županije i Vlada Posavske županije.

Blidinje.NET