Općine i gradovi tvrde kako gube od 40 do 50 milijuna maraka zbog vanjskog duga

Kako očuvati financijsku stabilnost općina i gradova, riješiti pitanje neizravne otplate vanjskog duga, što lokalnoj samoupravi predstavlja problem, kao i prijenos dodatnih nadležnosti općinama i gradovima bez alociranja adekvatnih izvora financiranja ključna su pitanja na kojima Savez općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine aktivno radi, nastojeći naći najbolje rješenje za jedinice lokalne samouprave, piše Večernji list BiH. 

Sudjelovanje

Halko Basarić, viši suradnik za financije Saveza općina i gradova Federacije BiH, za Večernji list ističe kako je Savez intenzivno angažiran u proteklom razdoblju u cilju očuvanja financijske pozicije jedinica lokalne samouprave u FBiH, a to se, prije svega, odnosi na sudjelovanje Saveza u radnoj skupini za izradu metodologije pripadnosti i raspodjele javnih prihoda u FBiH koji je imenovala Vlada Federacije. U tom je kontekstu uputio na tri ključna problema općinskih i gradskih financija – pitanje neizravne otplate vanjskog duga od jedinica lokalne samouprave, prijenos dodatnih nadležnosti općinama i gradovima bez alociranja adekvatnih izvora financiranja te adekvatno financiranje fiskalno ugroženih općina kako bi kvalitetno i učinkovito mogle pružiti javne usluge. Podsjećamo, iz Saveza već dulje traže novi model raspodjele sredstva od neizravnih poreza kojima bi se povećao ukupan iznos koji bi išao u proračune jedinica lokalne samouprave, a razlog je, ističu, što generiraju svega 2,9% ukupnog vanjskog duga FBiH, a istodobno neizravno vraćaju dug i drugih razina vlasti.

– Nadležnosti općina i gradova definirane su u Zakonu o načelima lokalne samouprave i sektorskim zakonima, međutim, u praksi vrlo često više razine vlasti dodatno opterećuju lokalne proračune putem transferiranja nadležnosti koje nisu u zakonskom okviru jedinica lokalne samouprave – naveo je Basarić.

Osvrnuo se pritom i na proces koji im, kako navode, predstavlja problem u financijskom smislu. Kaže kako Savez kontinuirano upozorava i na problem neizravne otplate vanjskog duga FBiH od općina i gradova u FBiH, što rezultira, naglasio je, umanjenjem prihoda od 40 do 50 mil. KM na godišnjoj razini.

– Ovakav mehanizam otplate vanjskog duga i raspodjele prihoda definiran je zakonskim rješenjima na razini BiH i Federacije BiH, što je rješenje kojima se općine i gradovi dovode u neravnopravan položaj u smislu raspodjele prihoda poslije izdvajanja vanjskog duga – tvrdi Basarić.

Treća tematska cjelina na čijem se rješenju aktivno radi odnosi se na pojedine male općine u Federaciji BiH koje se susreću s izazovima u pružanju javnih usluga, a slijedom situacije da jedinice lokalne samouprave u Federaciji BiH, bez obzira na to je li riječ o gradu ili općini i neovisno o veličini jedinice lokalne samouprave, djeluju u istom pravnom okviru i u smislu prihoda i u smislu danih im rashodovnih nadležnosti.

Pitanje malih općina

Decentralizirani sustav uprave podrazumijeva, naveo je, da se javna dobra isporučuju na razini na kojoj je to najučinkovitije i u tom smislu lokalna razina ima znatne nadležnosti kroz koje građani zadovoljavaju potrebu za javnim uslugama.

– Ipak, male općine ne mogu razviti ekonomiju obujma u pružanju javnih usluga, odnosno fiksni jedinični trošak usluge u ovom je slučaju razmjerno velik. Savez općina i gradova nastoji zaštititi male, fiskalno ugrožene općine tako da mogu isporučiti istu razinu usluge i uz istu kvalitetu te učinkovitost kao i ostale jedinice lokalne samouprave, što podrazumijeva dovoljnu razinu prihoda – dodao je.

U tom kontekstu, a sudjelovanjem u radnoj skupini za izradu metodologije pripadnosti i raspodjele javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine, Savez općina i gradova će, poručuju, nastaviti djelovati u smjeru zaštite malih općina u skladu sa zaključcima Predsjedništva.