Optimizam – mehanizam borbe protiv stresa

Siječanj mnogi proglašavaju najdepresivnijim mjesecom u godini. Nagomilani računi, hladno vrijeme, završetak blagdana mnogima od nas kvare raspoloženje. Može li optimizam ublažiti siječanjsku melankoliju, jesu li optimisti boljeg zdravlja od pesimista i može li se pesimizam prevladati?
Brojna su istraživanja pokazala kako način na koji se odnosimo ili očekujemo našu budućnost uvelike ima utjecaj i na naše zdravlje, prenosi HRT.

Optimizam je pozitivno shvaćanje i gledanje svijeta i sklonost očekivanju najboljih mogućih ishoda.

Ako mi sami mislimo da su stvari izvana, da se mogu mijenjati, da su prolazne – danas je nešto loše, sutra to ne mora biti tako, imamo veću šansu biti optimista. Uz to, tu su još osjećaj samoefikasnosti i interni lokus kontrole što znači da mi mislimo da iz nekog događaja, negativnog, možemo nešto naučiti, na nešto utjecati, drugim riječima, okrenuti ga na pozitivu. Osobe koje to nemaju su sklonije pesimizmu, objašnjava psihijatrica Sandra Kocijan Lovko.

Pesimistične osobe na životne situacije gledaju negativno, često predviđaju loše ishode i uglavnom ih budućnost i svakodnevica uvelike brine.

Ta pesimistična ideja o propasti je postojala oduvijek, ali danas iz istraživanja znamo da su visoko razvijene zemlje poput Velike Britanije, Njemačke ili Francuske da su ljudi u njima skloniji pesimizmu nego neke zemlje koje su još u razvoju, kaže doktorica Kocijan Lovko.

Možda je jedan od uzroka i slabiji osjećaj socijalne pripadnosti u ovim visoko razvijenim zemljama jer pesimizam često sa sobom pojačava pojavu depresije. Negativne misli nerijetko uvjetuju i pojavu fizičkih bolesti, pa tako možemo reći da naše shvaćanje svijeta ima veliku povezanost s našim zdravljem.

Optimizam je jedan i od mehanizama borbe protiv stresa ili prevencije od stresa. Optimizmom zapravo kao da tjeramo stres od sebe. Ako se on i događa, a neminovno je da nam se on događa svakodnevno u životu, onda taj stres biva razumijevan kao ne toliko složen, kao ne toliko jak i zapravo se osoba bolje nosi sa stresom, smatra psihijatar Vladimir Grošić.

Optimizmom, taj isti stres ublažavamo i nalazimo, ističe docent Grošić mehanizam kompenzacije – otvaramo puno više vrata i prozora nego što bi to u pesimističnom stanju mogli učiniti. I očito, manje obolijevamo.

Često, upravo takve ličnosti, pesimistične dođu k nama i dijagnosticiramo ili anksiozne poremećaje, isto tako skloni su zlouporabi raznih psihoaktivnih tvari. Pesimizam isto tako nije dobar niti za tjelesno zdravlje. Događaju se negativne promjene u samu kaskadu, negativan tijek misli, i na tjelesnom nivou u smislu smetnji krvnog tlaka, općenito bolesti krvožilnog sustava pa su te osobe sklonije pobolijevanju, infarktu miokarda, dodaje doktor Grošić.

Naši sugovornici tako tvrde da je bolje biti optimistična osoba, kako za svoje zdravlje, tako i za našu okolinu. Ono što je također važno napomenuti je da se optimizmu svi možemo i naučiti.

Optimistične, vedre, pričljive osobe uvijek oko sebe imaju i druge osobe, uvijek su u društvu, poželjni su sugovornik, dok pesimistične osobe često su same, ruminiraju u svojim mislima, u svojim sadržajima i zapravo nisu baš tako priželjkivani sugovornici i društvo.

U svakodnevnom životu možemo pokušati tehniku zamjenjivanja pesimističnih misli realnijim mislima. Ona se sastoji u tome da najprije prepoznamo pesimističnu misao i zatim pokušamo vidjeti koliko je realna. Tu nam često može pomoći da si zamislimo neku optimističnu osobu i zamislimo kako bi se ona u određenom trenutku ponašala, savjetuje doktorica Kocijan Lovko.

Neke tehnike ne pomažu određenoj skupini ljudi, posebice ljudima koji boluju od depresije. Njima na raspolaganju stoje oblici liječenja koji svakako uključuju psihoterapiju. I naravno, nipošto ne smijemo miješati i osjećaj ove siječanjske melankolije koja je prolazna s depresijom.

(www.jabuka.tv)