Šešelj osuđen i za zločine nad Hrvatima u Vojvodini
Vojislav Šešelj ipak jest ratni zločinac! Kriv je za zločine protiv čovječnosti ponajprije zbog huškanja na progon, deportaciju i nehumana djela protiv Hrvata u vojvođanskom selu Hrtkovci, presudilo je to Žalbeno vijeće tribunala u Haagu, koji nakon gašenja pod nazivom ICTY nastavlja žalbene postupke kao Mehanizam za međunarodne kaznene sudove (MICT).
Razilaženje u terminima
No, Šešelj se ne mora vraćati u Haag jer je izrečenu kaznu od 10 godina već odslužio boraveći u pritvoru dulje od 11 godina. Ni Šešelj ni itko od njegovih odvjetnika nije bio u sudnici u Haagu tijekom izricanja presude. Otkako ga je Tribunal pustio na privremenu slobodu potkraj 2014., Šešelj tvrdi da ga Haag više ne zanima. Žalbeno vijeće danas je djelomično poništilo oslobađajuću presudu prvostupanjskog Raspravnog vijeća, i to u dijelu koji se tiče Šešeljeva ratnohuškačkog govora u vojvođanskom selu Hrtkovci u svibnju 1992. godine. Žalbeno vijeće također nalazi, suprotno prvostupanjskoj presudi, da jest postojao široko rasprostranjen i sustavni napad na Hrvate, Bošnjake i drugo nesrpsko stanovništvo u Hrvatskoj, BiH i Vojvodini.
No, ni Žalbeno vijeće nije presudilo Šešelju za ono što je tužiteljstvo i u optužnici i u žalbi na prvostupanjsku presudu opisalo kao udruženi zločinački pothvat (UZP) s ciljem stvaranja velike Srbije. Za razliku od prvostupanjske presude, jučerašnja presuda kaže da je postojao vidljiv obrazac zločina, koji govori u prilog tome da je postojao UZP, no dileme se sucima Žalbenog vijeća javljaju zbog činjenice da se Šešelj nije uvijek tijekom inkriminiranog razdoblja slagao s ostalim članovima navodnog UZP-a, ponajprije sa Slobodanom Miloševićem. Ta dilema o tom razilaženju u upotrebi termina (Šešelj je otvoreno govorio o velikoj Srbiji kao cilju, a Milošević o “svim Srbima u jednoj državi” kao cilju, pri čemu je tužiteljstvo trebalo dokazati da je i ovo Miloševićevo de facto velika Srbija) praktički je oslobodila Šešelja odgovornosti kroz UZP. Čini se da je to još jedan propust haaškog tužiteljstva.
Govor u Vukovaru nije zločin
Zločini protiv čovječnosti, za koje je predsjednik Srpske radikalne stranke danas osuđen, dogodili su se od kolovoza 1991. do rujna 1993. u općinama Vukovar, Zvornik, Sarajevo, Mostar i Nevesinje.
Šešeljev govor u Hrtkovcima 6. svibnja 1992. presuđen je kao zločin protiv čovječnosti jer je potaknuo protjerivanje i progon Hrvata iz tog i okolnih vojvođanskih sela, no za Šešeljeve govore u studenome 1991. u Vukovaru i okolici to nije utvrđeno.
vecernji.ba
