Strašne snimke iz Hude jame – mjesta gdje su jugokomunisti zakopali zarobljenike žive
U prošli ponedjeljak je počeo prijenos posmrtnih ostataka žrtava masovnog poratnog grobišta iz napuštenog rudnika Barbvarin rov, u selu Huda jama kod Celja, na mariborsko groblje Dobrava.
Prijenos više od 700 posmrtnih ostataka pripadnika vojski i civila u egzekucijama iz poratnih mjeseci 1945. odobrilo je vladino povjerenstvo.
Računa se da će prijenos posmrtnih ostataka 700 žrtava Hude jame biti završen do kraja mjeseca, kad će u memorijalnom obilježavanju tih tragičnih događaja na mariborskom groblju sudjelovati i slovenski predsjednik Borut Pahor.
“Pokop tih žrtava bit će 27. listopada u Mariboru. Na tom pokopu koliko znam bit će i nazočan slovenski predsjednik Borut Pahor, a mislim da je upućen i poziv gospođi predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović, a već sada se radi na pražnjenju kompletnog okna gdje ima još oko 2000 ljudi i to bi trebalo biti završeno do sredine sljedeće godine”, rekao je prije nekoliko dana za portal narod.hr Roman Leljak.
Leljak: Nadam se da će Hrvatska pokrenuti traženje odgovornosti za genocid nad hrvatskim narodom
Ovo je samo jedno od mjesta na kojima se nalaze žrtve poslijeratnih masovnih ubojstva jugokomunista, ubijenih nakon II. svjetskog rata. U Hudoj jami je slovenska državna komisija do kraja 2009. pronašla posmrtne ostatke 726 ubijenih bez prostrijelnih rana, koji su po pretpostavci živi zakopani. Kasnije se pokazalo kako je broj žrtava puno veći, čak nekoliko tisuća, oko 10 posto žrtava su žene. Pretpostavke kažu kako je u prvom rovu dubokom 48 metara oko 3000 tijela. Jedno je to od brojnih stratišta i grobišta hrvatskih vojnika i civila ubijenih u Sloveniji u mjesecima svibnju i lipnju 1945.
Tri videa u tekstu prikazuju istraživanje jame. Mjesto gdje su posmrtne ostatke komunisti zatvorili s čak 100 metara raznog materijala i dva zida, jednim betonskim i to 85 centimetara debljine.
Komisija slovenske vlade za prešućene grobove na čelu s Jožom Dežmanom 27. listopada 2011. obavila je posljednju inspekciju prije otvaranja Barbarina rova za javnost. Bila je to prva skupina koja je u okno ušla bez zaštitne odjeće, bez zaštitnih maski, bez opreme za spašavanje, te nije trebalo potpisati izjavu u ulasku u okno na vlastitu odgovornost.
Sam put do grobišta unutar rudnika vodi više stotina metara dugim horizontalnim rudarskim oknom visokim do 180 centimetara, a na kraju okna je kosturnica s posmrtnim ostacima više od osam stotina žrtava.
Kosti žrtava su ostavljene u rudniku i improvizirano smještene u plastične kutije, te su, zbog drukčije mikroklime u odnosu na raniju, kada su bili sakriveni iza više pregrada od betona i gline, počeli trunuti i propadati, a nije sagrađena ni prava kosturnica niti su ostaci dostojno pokopane. Rodbina žrtava još ne može ući da položi cvijeće i upali svijeće.
Nekadašnja rudarska strojarnica trebala bi biti preuređena u kapelicu, odnosno u molitveni prostor.
U Sloveniji je otkriveno preko 600 mjesta komunističkih egzekucija iz ratnog i poratnog razdoblja, a među žrtvama su uz pripadnike “poraženih vojska” iz II. svjetskog rata i civili. Od toga je izvršeno 185 sondaža tih grobišta te 60 ekshumacija, znači samo 10 posto, a rade se i popisi poginulih.
narod.hr
