Suprotno Komšićevim tvrdnjama – Mišljenje Europske komisije nalaže provedbu presuda Ustavnog suda
Držeći se one Goebbelsove “sto puta ponovljena laž postat će istina” Željko Komšić i njegov DF gotovo svakodnevno ponavljaju, i nisu jedini koji to čine, kako je HDZ-ovo i HNS-ovo zalaganje za izmjene Izbornog zakona BiH, kako bi se provele presude Ustavnog suda BiH, u suprotnosti s Mišljenjem Europske komisije i europskim vrijednostima, koja tobož prefereiraju građansko uređenje države, a ne “etničko predstavljanje”.
Neupućena javnost, čak i neki hrvatski političari, umjesto da demantiraju ove tvrdnje, Komšiću oponiraju riječima kako “nije važno Mišljenje Europske komisije, već presude Ustavnog suda”. Time mu neizravno daju za pravo, iako su njegove tvrdnje apsolutno neistinite i predstavljaju opasno obmanjivanje javnosti, piše Hrvatski Medijski Servis.
Istina je, naime, da Mišljenje Europske komisije, dostavljeno članovima Predsjedništva, krajem svibnja prošle godine, o tome što BiH treba napraviti da bi dobila status kandidata za članstvo u EU, uopće nije u suprotnosti s presudama Ustavnog suda ni u predmetu “Ljubić” ni u slučaju Mostar. Upravo suprotno, Europska komisija u preporukama Bosni i Hercegovini izrijekom traži od vlasti BiH provedbu presuda Ustavnog suda. Tako, međuostalim, u točki 4., stavak d) Mišljenja EK stoji: -Temeljno poboljšati institucionalni okvir, uključujući i ustavnu razinu, kako bi se:….d)Reformirao Ustavni sud, uključujući rješavanje pitanja međunarodnih sudaca i osigurati provedbu odluka Ustavnog suda”.
Podsjetimo, Ustavni sud BiH po apeleciji Bože Ljubića stavio je izvan snage odredbe Izbornog zakona BiH prema kojima se iz svake županije/kantona birao najmanje jedan izaslanik svakog konstitutivnog naroda ako je takav izabran u županijsku skupštinu. Prema obrazloženju presude Ustavnog suda upravo ta je odredba omogućavala da jedan narod bira drugome izaslanike u Dom naroda, što je u suprotnosti s ustavnim načelom o jednakopravnosti naroda.
HNS-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona, usvojen u Domu naroda, ali oboren glasovima bošnjačkih zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, omogućava ono što Ustavni sud BiH nalaže da izaslanici u Klubu Hrvata, Bošnjaka, Srba i Ostalih Doma naroda Federalnog parlamenta, budu izabrani od onih koje po Ustavu predstavljaju. Presuda Ustavnog suda BiH po apelciji Bože Ljubića neizravno se odnosi i na Predsjedništvo BiH jer traži osiguranje legitimnog predstavljanja i na “svim administrativno-političkim razinama”.
A Mišljenje Europske komisije zahitjeva od vlasti BiH, uz ostalo, i provedbu odluka Ustavnog suda. Ako se Mišljenje Europske komisije smatra refleksijom europskih vrijednosti, kako to tvrdi i sam Komšić, onda je nedvojbeno kako su osiguranje legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda, što nalaže presuda Ustavnog suda BiH – europska vrijednost. Uostalom i načelo vladavine zakona, ili vladavine prava, ili načelo poštivanja pravne države, na čemu također insistira EU, podrazumjeva poštivanje ustava i zakona, kao i presuda Ustavnog suda, koje pravni stručnjaci smatraju sastavnim dijelom ustava.
Dnevnik.ba
