Trump predstavio 100 prvih dana, pet prioriteta: Ove odluke će utjecati na političku i ekonomsku sliku svijeta

Početak predsjedničkog mandata Donalda Trumpa počet će s nekoliko odluka koje će utjecati na političku i ekonomsku sliku svijeta.

1. Vanjska trgovina

Prvi potez koji će Trump povući nakon što uđe u Bijelu kuću bit će potpisivanje odluke o poništavanju ugovora o Transpacifičkom partnerstvu ili TPP-u, trgovinskom dogovoru između SAD-a, Japana, Meksika, Kanade, Australije i niza azijskih i južnoameričkih država. Ugovor je postignut u veljači ove godine, a Donald Trump drži ga štetnim za američku ekonomiju tvrdeći kako je upravo zbog ovakvih sporazuma veliki dio industrije iz SAD preseljen u treće zemlje čime su izgubljene tisuće radnih mjesta. Detalji samog sporazume drže se u tajnosti te ih javnost ne zna.

2. Energetika

Prvih sto dana Trumpova mandata obilježit će i potpuni energetski zaokret. Odbacuju se sporazumi iz SAD-a, a pojam “prljava energija” odlazi u prošlost. Trumpova administracija ponovno potiče eksploataciju ugljena kao i crpljenje nafte iz škriljevca što je u proteklih nekoliko godina uzdrmalo svjetsku naftnu industriju, a SAD pretvorilo u vodećeg proizvođača sirove nafte u svijetu. Ujedno, upravo je objavljeno kako je u Teksasu pronađen uvjerljivo najveći bazen nafte i plina u škriljevcu, koji sadrži oko 20 milijardi barela.

3. Državna regulacija

Svojevrsna antibirokratska revolucija koju planira Bijela kuća trebala bi smanjiti broj činovnika i službenika na državnim jaslama. Tijekom prvih tjedana mandata Trump planira uvesti zakon prema kojemu će se novi zaposlenik u državnoj administraciji moći zaposliti tek nakon što iz administracije odu dva druga službenika ili činovnika.

4. Etička reforma

Kako bi suzbio korupciju i lobije koji danas vladaju Washingtonom i američkom političkom scenom, Trump kao predsjednik među prvim zakonima planira uvesti i zakon o etičkom ponašanju političara. Svi članovi vlade imati će, nakon odlaska sa dužnosti, petogodišnju zabranu lobiranja u SAD, ali i doživotnu zabranu lobiranja u ime inozemnih klijenata. Na ovaj način političari neće moći koristiti svoje veze i poznanstva kako bi pogodovali velikim korporacijama, interesnim skupinama ili političkim elitama stranih država.

5 .Nacionalna sigurnost i migranti

Možda najradikalniji zaokret koji će se dogoditi u budućoj američkoj politici i zakonodavstvu odnos je prema imigrantima. Prije svega, u prvih stotinu dana Trumpova mandata uvodi se rigorozan zakon o deportaciji kojim će iz zemlje odmah biti izbačeni svi ilegalni imigranti za koje se posumnja da su članovi bandi ili budu uhićeni za bilo koje kriminalno djelo. Ovakav zakon ima potporu natpolovične većine građana SAD-a i, realno gledajući, nije ni u čemu sporan. Međutim, uvodi se i stroža kontrola viznog sustava, kao i dodavanje pitanja u vizne formulare poput: “Podržavate li šerijat, džihad, jednakost žena i muškaraca?” Tu je i ponovno uvođenje registracije ulaza i izlaska imigranata kakav je bio na snazi od 2002. do 2012. u skladu sa sustavom domovinske sigurnosti. Ujedno, budući da ministar domovinske sigurnosti SAD-a navodi kako će se, vrlo vjerojatno, potpuno ukinuti prihvat izbjeglica iz Sirije. U posljednjoj godini Obamina mandata, SAD je primio nešto više od 12,5 tisuća sirijskih izbjeglica. Nacrt plana koji je Kobach nosio pod rukom potvrđuje i težnju budućeg ministarstva domovinske sigurnosti za “brzu gradnju” zida na granici SAD-a i Meksika,koji je izazvao velike kontroverze, a koji će djelomično biti sagrađen i od bodljikave žice.

vecernji.ba