Tužne obljetnice: 27 godina od pokolja u Trusini i Ahmićima

Danas se obilježava 27. godišnjica od ratnog zločina u selu Trusina kod Konjica kada su pripadnici Armije RBiH upali u selo i ubili 18 civila hrvatske nacionalnosti te četiri zarobljena pripadnika Hrvatskog vijeća obrane.

Zločin se dogodio u jutarnjim satima, a počinili su ga pripadnici jedinice za posebne namjene Zulfikar.

Za ovaj zločin pravosnažno su osuđeni Edin Džeko na 13 godina zatvora i Rasema Handanović, koja je po priznanju krivice osuđena na pet i pol godina zatvora.

Sud BiH je zbog zločina u Trusini izrekao i presudu od 15 godina Nihadu Bojadžiću, dok su Nedžad Hodžić i Mensur Memić osuđeni na 12, odnosno 10 godina.

Postupak protiv Zulfikara Ališpage, zapovjednika Specijalnog odreda za posebne namjene Zulfikar Armije BiH, u ovom predmetu je 2014. godine bio odvojen zbog bolesti. Pred Sudom BiH sada mu se sudi zbog optužbe da je propustio poduzeti mjere na kažnjavanju potčinjenih pripadnika ARBiH zbog ubojstva 18 civila i 4 pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO).

Žrtve stradale 16. travnja 1993. u Trusini su: Jure Anđelić (ime oca Ante) rođ. 1926., Andrija Drljo (ime oca Ilija) rođ. 1947., Franjo Drljo (ime oca Ilija) rođ. 1942., Ante Drljo (ime oca Jozo) rođ. 1936., Ivan Drljo (ime oca Pero) rođ. 1939., Kata Drljo (ime oca Ivan) rođ. 1937., Kata Drljo (ime oca Mićo) rođ. 1918., Tomo Drljo (ime oca Andrija) rođ. 1926., Anđa Ivanković (ime oca Juro) rođ. 1936., Ilija Ivanković (ime oca Ante) rođ. 1936., Smiljko Krešo (ime oca Mirko) rođ. 1940., Ivica Krešo (ime oca Jure) rođ. 1935., Veljko Krešo (ime oca Andrija) rođ. 1934., Stipe Mandić rođ. 1923., Branko Mlikota (ime oca Andrija) rođ. 1925., Nedjeljko Krešo (ime oca Marko) rođ. 1953., Pero Krešo (ime oca Smiljko) rođ. 1961., Stipo Ljubić (ime oca Pero) rođ. 1961., Milenko Mandić (ime oca Stipe) rođ. 1961., Željko Blažević (ime oca Slavko) rođ. 1965., Ivan Drljo (ime oca Andrija) rođ. 1971. i Zdravko Drljo (ime oca Ivan) rođen 1962. godine.

27 godina od pokolja u Ahmićima

Pokolj u Ahmićima bio je ratni zločin koji su počinili neki pripadnici 4. bojne Vojne policije Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i jedinice Jokeri protiv muslimanskih vojnika i civila tijekom bošnjačko-hrvatskog sukoba 16. travnja 1993. u selu Ahmićima (općina Vitez), u Središnjoj Bosni.

Iako je ovo u početku bila vojna akcija u kojoj su muslimanske snage pružale otpor, zbog nediscipline pojedinih vojnika i paralelnog zapovijedanja unutar HVO-a, akcija je prerasla u zločin.

Broj ubijenih osoba nije poznat, i varira od 72 do 104.

To je bio najveći pojedinačni pokolj tijekom sukoba između bosanskohercegovačkih Hrvata i Bošnjaka. Istog dana, sat vremena kasnije, počeo je i pokolj nad Hrvatima u Trusini od strane Armije BiH.

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije presudio je da su ubojstva u Ahmićima bila zločin protiv čovječnosti, a jedan od zapovjednika ove akcije, Dario Kordić, osuđen je na 25 godina zatvora. S druge strane, s Tihomira Blaškića je skinuta dogovornost napada na selo Ahmići u drugostupanjskom sudskom postupku.

Pokolj su otkrili mirovne snage Ujedinjenih naroda sastavljene od britanske vojske i pukovnik Bob Stewart.

Jabuka.tv