U ožujku žalbe na presudu Jadranku Prliću i ostalima
Rasprava o žalbama na presudu kojom je Haaški sud osudio bivšeg lidera Hrvata u BiH Jadranka Prlića i petoricu sudionika na dugogodišnje zatvorske kazne zbog zločina počinjenih nad Muslimanima, bit će održana u ožujku iduće godine.
Tribunal je priopćio da će o žalbama nepravomoćno osuđenih, kao i Tužiteljstva, raspravljati od 20. do 24. ožujka, a zatim i 27. i 28. ožujka 2017. godine.
Prlića je prvostupanjsko vijeće Tribunala krajem ožujka 2013. nepravomoćno osudilo na 25 godina zatvora zbog zločina počinjenih 1993. i 1994. nad Muslimanima u zapadnoj Hercegovini i srednjoj Bosni.
Prlić je u to vrijeme bio premijer samoproglašene Hrvatske Republike Herceg-Bosna (HRHB).
Petorici njegovih suradnika, sud je tada izrekao kazne od deset do 20 godina zatvora.
Ministru obrane HRHB-a Bruni Stojiću, načelniku Glavnog stožera Hrvatskog vijeća obrane Slobodanu Praljku (HVO) i zamjeniku zapovjednika HVO-a Milivoju Petkoviću, Tribunal je izrekao zatvorsku kaznu od 20 godina.
Valentin Ćorić, zapovjednik vojne policije HVO-a, osuđen je na 16 godina, a predsjednik Komisije za razmjenu zarobljenika HRHB-a Berislav Pušić na deset godina zatvora.
Na tu presudu žalbe su uložili sva šestorica nepravomoćno osuđenih, kao i Haško tužiteljstvo, koje je zatražilo znatno oštrije kazne.
Prlić i ostali proglašeni su krivim za kampanju progona Muslimana iz osam općina u zapadnoj Hercegovini i srednjoj Bosni, koja je uključivala ubojstva, silovanja, deportacije, nečovječno postupanje protupravno zatvaranje, nehumana djela, uništavanje i oduzimanje imovine, bezobzirno razaranje naselja i kulturnih i vjerskih objekata, prinudni rad i protupravno teroriziranje civila.
Ta zlodjela – kvalificirana kao zločini protiv čovječnosti, kršenje zakona i običaja rata i teške povrede Ženevskih konvencija – počinjena su u općinama Mostar, Čapljina, Ljubuški, Prozor, Stolac, Vareš, Gornji Vakuf i Jablanica.
Presudom je utvrđeno da su ti zločini počinjeni u okviru udruženog zločinačkog poduhvata čiji je cilj bilo uspostavljanje “hrvatskog entiteta, djelomično u granicama Hrvatske banovine iz 1939. godine”. Suci su zaključili da je u osmišljavanju tog zločinačkog podhvata sudjelovao tadašnji predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman.
Nepravomoćna presuda Prliću i ostalima najduža je u povijesti Tribunala i ima 2.620 stranica.
Svi optuženi su se u travnju 2004. dobrovoljno predali Tribunalu. U dva navrata su puštani na privremenu slobodu. Od izricanja presude u ožujku 2013., svi su ponovno u pritvoru Tribunala u Scheveningenu, osim Pušića koji je kaznu već izdržao, ali su tužitelji žalbom zatražili da ona bude produžena.
BIRN
