Uzgoj smilja je spas za ovaj kraj

U zadnje vrijeme raste broj površina koje se zasađuju smiljem, ljekovitom travom, koja je, izgleda, doživjela svoj procvat na tržištu. Vrtoglave cijene eteričnog ulja dobivenog od ove, u prirodi samonikle biljke, ponukale su mnoge okušati se u masovnoj proizvodnji smilja.

Jedan od njih je i Mile Gilja iz sela Jara u općini Široki Brijeg, koji je amaterski, ali hrabro krenuo u ovu priču. S Milom smo razgovarali na lokaciji na kojoj se nalazi plantaža smilja, na nadmorskoj visini od 320 metara. Mile kaže kako je ideja o sadnji smilja došla sasvim slučajno, nakon razgovora s prijateljem, koji je već krenuo s istim poslom, pa ga Mile smatra glavnim “krivcem” za sve što je postigao. “Razgovarali smo što raditi, odnosno saditi. Premišljali smo se između maslina, ovoga ili onoga, međutim, na kraju je odluka pala na smilje i tu počinje cijela priča. Kolega koji je to počeo raditi prije nas je potencirao cijelu stvar. Imao je nasad, koji doduše nije velik, ali, eto, po njegovu primjeru vidjeli smo da to može uspjeti i tako smo krenuli”, priča Gilja.

Smilje slično duhanu

Budući da nije imao vlastitog zemljišta potrebnog za sadnju planirane količine sadnica smilja, krenulo se najprije u potražnju za lokacijom, a odluka je pala na Kljenak, brdo iznad Jara, koje je uz pomoć bagera i ostalih strojeva pretvorio u obradivo zemljište. Usporedo s pripremom terena pripremao se i sadni materijal. Proizveli su svoje sadnice, a tijekom tog postupka, kaže Mile, zaključio je da je smilje dosta slično duhanu, barem što se tiče sakupljanja sjemena i pripreme sadnica.

Na parceli od pet hektara za prvu ruku je posađeno 130.000 sadnica, a kaže kako se sadnja odvijala kroz nekoliko dana uz pomoć vrijednih ruku četrdeset žena.

Gilja tu ne namjerava stati. Naime, u pripremi je još sedam i pol hektara zemlje, što će u konačnici činiti površinu od oko 13 hektara, odnosno 130.000 kvadrata. Za proljeće je spremno još oko 100 tisuća sadnica, s tim da, kako je naglasio, u svemu ima pomoć dobrih ljudi koji su voljni pomoći.

Spas za ovaj kraj

“Osobno mislim da će ovo biti spas za ovaj kraj, a ako to tako ne bude, onda ću biti jako razočaran, ne zbog toga što su se potrošili neki novci, već zbog toga što ne znamo iskoristiti potencijal koji nam je Bogom dan”, kaže nam naš sugovornik, koji je pored svega navedenog učinio još jednu dobru stvar.
Naime, dio proizvedenih sadnica, u čemu su mu pomagali članovi uže i šire obitelji, Gilja je podijelio ljudima koji žele raditi. Riječ je o 130.000 sadnica, odnosno onoliko koliko je i on zasadio u prvom navratu, ali oni te sadnice nisu morali plaćati, već će se revanširati kroz bilje, a vjeruje kako je puno bolji način poticanja ljudi da nešto rade.

DL