Veliki uspjeh hrvatskog znanstvenika: Mozak se može održati na životu satima nakon smrti
Vodeći hrvatski neuroznanstvenik, profesor na Yaleu dr. sc. Nenad Šestan ostvario je još jedan sjajan uspjeh. Čovjek koji je imao uvjerljivo najuspješniju 2018. godinu od svih hrvatskih znanstvenika po Večernjakovom rangiranju s kolegama je objavio rad u novom broju vodećeg znanstvenog časopisa Nature.
U tom radu opisuje se kako je tim znanstvenika sa Šestanom na čelu uspio održati na životu svinjski mozak izvan tijela. I to satima nakon smrti. Izazov je za Šestana i ostale znanstvenike na projektu bila sama ideja kako je smrt mozga konačna. Uspjeli su dokazati da se mozak može još satima održati na životu nakon što se odvoji od tijela. Naravno, ne može biti govora o povratku svjesnosti, no svakako se, kako stoji u članku o radu objavljenom u Natureu, postavljaju nova pitanja o smrtnosti. U radu je opisano kako je mozak spojen na sustav koji je upumpao supstitut krvi što je dovelo do povratka nekih ključnih funkcija kao što je sposobnost da se održi unutrašnja struktura mozga. Kako su ranije studije dokazivale da se stanice mozga uzete dugo nakon smrti mogu ispunjavati neke aktivnosti poput roizvodnje bjelančevina, dr. Šestan se upitao može li se nakon smrti oživjeti cijeli mozak.
U eksperimentu su korištene glave 32 svinje iz klaonice pored Šestanova laboratorija. Mozak je izuzet iz svake lubanje, smješten u komoru, na mozgove su spojeni kateteri. Četiri sata nakon smrti počelo je upumpavanje otopine u vene i arterije. Sustav su znanstvenici nazvali BrainEx. On oponaša krvotok dostavljajući hranjive tvari i kisik stanicama mozga. Otopina također služi I tome da se zaustavi obnavljanje električne aktivnosti mozga. Da je bilo naznaka povratka svjesnosti, bila je pripremljena anestezija kojom bi se to spriječilo. Kroz promatranje od šest sati uočili su da su neuroni I druge stanice povratili normalne metaboličke funkcije. Strukture su pojedinih stanica opstale, one koje nisu dobile nutrijente i otopinu propale su. Primjena struje na uzorke koji su tretirani pokazala je da pojedini neuroni još mogu prenositi signal.
Koordiniranih šablona po cijelom mozgu koje bi sugerirale svjesnost ipak nije bilo. Navodi se kako dr. Šestan nema planova probuditi mozak, nego će se nastaviti testirati koliko se dugo mogu održati metaboličke i fiziološke funkcije mozga izvan tijela. – Moguće je pretpostaviti da tek sprečavamo neizbježno te se mozak neće moći oporaviti. Samo smo preletjeli nekoliko stotina metara, no možemo li i poletjeti?, rekao je dr. Šestan za Nature dodajući kako je BrainEx još daleko od primjene na ljudima, pa i iz pretpostavke da je mozak potrebno izvaditi iz lubanje.
Dr. Darko Chudy: Rad pobuđuje medijsku pozornost zbog niza etičkih pitanja
– I sam je dr. Šestan istakao pitanje etičnosti kod eksperimenata koji se tiču eksplantacije odnosno oživljavanja nekog tkiva. Isto tako, EEG nije pokazao aktivnost u mozgu, dakle sasvim sigurno nije se došlo do onoga što volimo nazivati ‘svjesnost’. To bi bilo teško i tvrditi jer svjesnost je i teško definirati. Diskusija o tome kada je čovjek svjestan, kada postaje svjestan i dalje traju. Isto tako, imamo primjera kod kojih je mozak teško oštećen no gdje se nije izgubilo na funkcionalnosti mozga, neke su sposobnosti mozga izgubljene, no u potpunosti je sačuvana svijest. Iako je ovo značajan rad objavljen u Natureu koji pobuđuje medijsku pozornost zbog niza etičkih pitanja – definicija mozgovne smrti, pitanje svijesti itd., prof. Šestan u dosadašnjoj karijeri ima radova koji su bitno utjecali na na razvoj neuroznanosti, govori nam dr. Darko Chudy, pročelnik Zavoda za neurokirurgiju Kliničke bolnice Dubrava.
vecernji.ba
