Schmidt deblokirao FBiH, sutra izbor nove Vlade, oslabio ulogu Hrvata
Visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt donio je odluku koja bi se mogla već sutra operacionalizirati u izbor nove Vlade Federacije BiH čime bi se okončala jedna od kriza nastala nakon posljednjih izbora i pokušaja SDA da blokira izbor izvršne vlasti.
Na izvanrednome obraćanju ispred zgrade Ureda visokog međunarodnog predstavnika Schmidt je donio odluke kojim se instant rješava izbor nove vlade, ostavio rok od godinu dana da se eventualno napravi dogovor o ustavnim i izbornim reformama oko načina biranja predsjednika i Vlade Federacije BiH, te nametnuo izmjene Kaznenoga zakona kojim se kao kazneno djelo navodi podmićivanje što je očito reakcija na posljednje poteze koji su doveli do većine u bošnjačkome klubu Doma naroda. Ova odluka prije svega trasira SDA izvan vlasti u mandatu do 2026., ali i smanjuje broj ruku koje su potrebne za veto da se u budućnosti Hrvate eventualno izbaci iz vlasti u slučaju da unutar vodstva Federacije BiH nema dogovora o izboru izvršne vlasti.
Prva odluka se odnosi na proces formiranja Vlade BiH, odnosno način na koji će se zaobići potpredsjednik Federacije BiH Refik Lendo.
„Prije tri tjedna istekao je rok za izbor vlade i tada sm uputio posljednji poziv da se riješi zastoj u formiranju i pozvao na brzu uspostavu što se trebalo već dogoditi, a prošlo je skoro sedam mjeseci od održavanja izbora. U ova tri tjedna se puno toga dogodilo ali se ništa nije promijenilo“, rekao je Schmidt. Pojasnio je kako je dobio tek jednu odluku o imenovanju Vlade koju je potpisala predsjednica Federacije Lidija Bradara, no koju nisu supotpisala oba potpredsjednika.
„Moram naglasiti da nacionalna raspodjela ovakvoga prijedloga jeste u skladu s ustavom. Osam Bošnjaka ministara, među kojima može biti i jedan ostali, pet Hrvata i tri Srba. Nisam vidio drugih formalnih ili neformalnih alterantivnih prijedloga. Pored toga bilo je dosta rasprava, ali nije bilo stvarnog napretka k rješenju ovoga pitanja“, dodao je Schmidt. Dodao je kako se radi o ‘političkom zastoju, a ne sukoba između konstitutvnmih naroda’.
„Izborna volja birača na u listopadu ne smije se ignorirati. Zato sam donio odluku kojom se deblokira imenovanje Vlade FBiH. Ova odluka ima za cilj okončati zastaoj i da Zastupnički dom može glasovati o imenovanju nove Vlade. Ovo radim jer Ustav ne daje konkretan i kompletan odgovor na takvu situaciju“, rekao je Schmidt. Ova će odluka u suštini omogućiti imenovanje novoga saziva Vlade koju bi vodio Nermin Nikšić, te smjenu aktualne kojoj je na čelu Fadil Novalić. Radi se o privremenoj odluci.
No, druga koju je nametnuo Schmidt je ‘trajnijeg’ karaktera i potencijalno je lošija za Hrvate jer ih ponovno izlaže brojnosti Bošnjaka kojih je tri i pol puta više u Federaciji BiH.
Doduše ova odluka ima rok kušnje od godinu dana, ali ako u tome razdoblju ne bude dogovora predstavnika Bošnjaka i Hrvata mogla bi postati trajna odrednica. Dok se za izbor predsjednika Federacije BiH u svakom klubu naroda Doma naroda mora osigurati najmanje 11 ruka da bi jedan narod bio siguran kako neće biti preglasan, istodobno za izbor premijera Federacije BiH odnosno vlade taj se broj smanjuje za jedan i iznosi deset.
„Uveo sam zaštitni mehanizam. Taj zaštitni mehanizam će biti jedino korišten ako Zastupnički dom u roku godinu dana ne usvoji izmjene. Tu se radi o transperentan imenovanju premijera. Radi se u punom poštivanju konstitutivnosti naroda i građanskim načelima te ukidanju diskirminacije ostalih“, pojasnio je Schmidt. Njegove izmjene bi bile prihvatljive i suštinski točne samo kada bi se osiguirao puni legitimitet izbora izaslansika za Dom naroda, no to pitanje nije riješeno. Dapače. Ovakvo rješenje je doslovno i poziv bošnjačkim strankama da na sljedećim izborima upravo dođu do broja 10 i tako obesmisle do kraja ovu odluku. Pokazalo se kako je malo bošnjačkih stranaka spremno pristati na izmjene Ustava FBiH i Izbornog zakona kojim bi se zajamčio lkegitimitet predstavljanja Hrvata.
Ova odluka odnosi se na proceduru izbora premijera. Amandmanima na Ustav precizira se kako će predsjednik Federacije BiH, nakon konzultacija s predsjedavajućim i potpredsjednicima oba doma, šefovima klubova klubova i potpredsjednicima Federacije, odrediti kandidata za premijera koji ima kredibilne šanse da dobije podršku u Parlamentu Federacije BiH. Dalje stoji kako je kandidat za premijera dužan u roku od 15 dana izvijestiti predsjednika o formiranju Vlade koja bi, ako je imenuje predsjednik Federacije u suglasnosti sa oba potpredsjednika Federacije, mogla biti podržana od većine u Zastupničkom domu. U sljedećoj stavki stoji kako vladu Federacije imenuje predsjednik entiteta, u dogovoru s oba potpredsjednika Federacije, u roku od 30 dana od izbora predsjednika i dva potpredsjednika. Vlada se bira nakon što je njeno imenovanje potvrđeno većinom glasova Zastupničkog doma Federacije. No, postoji iznimka u slučaju da se ne bude mogla izabrati vlada na ovaj način. Ako predsjednik Federacije ne imenuje Vladu Federacije u suglasnosti s oba potpredsjednika Federacije u skladu sa stavom ovog člana, predsjednik Federacije ima dodatnih 30 dana da ponovi postupak propisan zakonom. Dalje se precizira ako predsjednik Federacije ponovo ne imenuje Vladu Federacije u suglasnosti s oba potpredsjednika Federacije u skladu sa stavom (3) ovog člana, Vlada koju predlaže predsjednik Federacije u suglasnosti s jednim potpredsjednikom Federacije odluka se prosljeđuje Parlamentu Federacije. Ova predložena Vlada smatra se izabranom ako je potvrđena većinom glasova u Zastupničkom domu, a zatim većinom glasova u Domu naroda pod uvjetom da glasovi protiv ne uključuju tri petine (14) ili više izaslanika u jednom ili više klubova konstitutivnih naroda. Ako pak Vlada ne bude izabrana u skladu sa stavom ovog člana, predsjednik Federacije, u dogovoru sa potpredsjednicima Federacije, ponovit će postupak izbora. Ako ni tada Vlada nije imenovana ili ako Vladu imenovanu prema tom stavu ne potvrdi Zastupnički dom, Parlament Federacije i županijske skupštine će se smatrati raspuštenim.
Prijevremeni izbori raspisuju se u skladu sa Izbornim zakonom BiH za Zastupnički dom Federacije i skupštine županija. Uz ove izmjene Schmidt je također i uveo izmjene Kaznanoga zakona kojim se sankcionira podmićvanje izabranih zastupnika radi promjene stranačkoga dresa što je također vjerojatno motivirano potezima SDA
