Realni pad privatnih investicija od 9,7%, iduće godine moguć oporavak

Ekonomska kriza kao posljedica pandemije u ovoj godini već se odrazila na niz gospodarskih sektora, a procjene su kako će do kraja godine, ukupno gledajući, biti konstatiran značajan pad svih indikatora ekonomskog rasta, piše Večernji list BiH. 

Uvidom u dokument okvirnog proračuna Federacije za razdoblje 2021. – 2023. vidljive su prognoze Direkcije za ekonomsko planiranje Bosne i Hercegovine (DEP), a koje pokazuju kako se najveći pad očekuje kod investicija, i to realni pad privatnih investicija od 9,7% i vladinih investicija od 8,3%, kao i pad vanjskotrgovinskog prometa, odnosno realni pad izvoza 9,2%, a uvoza 7,4%.

Ugroženi svi segmenti

S obzirom na to da su investicije jedna od glavnih odrednica ekonomskog rasta, njihov pad negativno će se odraziti na sve segmente ekonomije BiH.

Istodobno, ukupan pad ekonomije, prema projekciji Direkcije, u ovoj godini iznosit će 3 posto, a na dobre vijesti trebali bismo pričekati iduću godinu kada bi započeo oporavak, pa bi tako u razdoblju od 2021. do 2023. godine ekonomija rasla po stopama od 2,5% do 3,4% respektivno. No, prilikom svih prognoza, pa tako i ove, treba uzeti u obzir mogućnost promjene parametara te se u dokumentu navodi kako je DEP-ova projekcija sačinjena pod pretpostavkom stabilizacije okolnosti vezane za pandemiju na kraju 2020. godine na globalnoj razini i u BiH. Međunarodne institucije, MMF i Svjetska banka, za 2020. projicirale su i veći pad ekonomije BiH od DEP-a, odnosno, MMF je projicirao ekonomski pad BiH od 5%, a Svjetska banka pad od 3,2% po osnovnom scenariju i pad od 4,2% po nepovoljnom scenariju. S obzirom na činjenicu kako je domaća ekonomija uvelike ovisna o susjednim tržištima, ne čudi kako je, kao posljedica negativnih ekonomskih kretanja u okruženju, odnosno ekonomskih kretanja kod glavnih vanjskotrgovinskih partnera, najviše pogođena izvozno-orijentirana prerađivačka industrija koja je zabilježila pad od 13%.

Optimizam daje prognoza Direkcije kako bi u sljedećem srednjoročnom razdoblju, od 2021. do 2023. godine, došlo do rasta industrijske proizvodnje, koji će i dalje ovisiti o kretanju u okruženju, ali i o provedbi reformskih mjera koje bi trebale dovesti do unaprjeđenja poslovnog ozračja i ojačati konkurentnost Bosne i Hercegovine. U 2020. godini očekuje se nominalni pad vanjskotrgovinskog deficita od 4,4%, dok se u sljedećem srednjoročnom razdoblju očekuje nominalni rast od 2,2% do 4,7% pod pretpostavkom stabilizacije pandemije do kraja godine i poboljšanja ekonomskih aktivnosti u zemlji i u okruženju. Iz Direkcije napominju kako bi bolja ekonomska kretanja trebala imati za posljedicu rast izvoza koji je prouzročen rastom izvozne potražnje i rast uvoza uslijed bržeg rasta potrošnje i investicija. Pritom treba napomenuti kako bi izvori financiranja u tom razdoblju i dalje trebali biti razni priljevi iz inozemstva, odnosno doznake građana, kao i strana izravna ulaganja, ali i nova zaduženja.

Očekivanja

U razdoblju 2021. – 2023. godine DEP projicira ekonomski oporavak Bosne i Hercegovine od 2,5% do 3,4%, ali uz pretpostavku stabilizacije situacije oko pandemije do kraja godine. Normalizacija života i poslovnih aktivnosti nakon pandemije trebala bi dovesti do povećanja ukupne ekonomske aktivnosti u eksternom okruženju i Bosni i Hercegovini. Očekuju se i veće aktivnosti i na provedbi strukturalnih reformi i poboljšanju poslovnog ozračja, što će dovesti do ukupnog prosperiteta BiH. Ipak, mnogo toga ovisi o stanju u okolnim državama, odnosno eurozoni.

Pritom treba ukazati na situaciju u kojoj MMF projicira rast ekonomije eurozone od 6% u 2021. godini te rast ekonomija – Njemačke od 5,4%, Italije 6,3%, što su lipanjske projekcije rasta, te Hrvatske od 4,9% i Srbije od 7,5%, što su travanjske projekcije rasta. Oporavak navedenih država u uskoj je vezi i s ekonomskim stanjem u BiH.

vecernji.ba