Select Page

Zakon o zaštiti na radu uskoro na snazi: Koje su obaveze poslodavaca i radnika?

Zakon o zaštiti na radu uskoro na snazi: Koje su obaveze poslodavaca i radnika?
Na sjednici Doma naroda 1. listopada 2020. godine usvojen je novi Zakon o zaštiti na radu FBiH. Zakon će na snagu stupiti 7. studenog 2020. godine, a objavljen je u Službenim novinama FBiH 79/20.

Riječ je o reformskom zakonu koji je usklađen s međunarodnim dokumentima odnosno samom direktivom, piše Akta.ba.

O potrebi donošenja novog Zakona o zaštiti na radu najbolje govori činjenica da je vrijedeći Zakon, donesen prije 30 godina, a da su podzakonski propisi iz ove oblasti još i stariji.

Zaštita zdravlja radnika na radu je spriječavanje nastanka ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, kao i drugih bolesti koje su nastale u uskoj vezi s radom. Osnovno načelo u provođenju Zakona o zaštiti na radu je prevencija koja podrazumijeva procjenu, izbjegavanje i spriječavanje rizika na radnom mjestu, kao i svih propisanih obaveza i odgovornosti od strane i poslodavca i radnika.

Arnela Muhotić, pravni savjetnik za radno pravo i zaštitu na radu u Revicon-u u razgovoru za Akta.ba tumačila je o obaveze koje Zakon propisuje kako poslodavcima tako i radnicima.

Zakon propisuje obaveze za sve poslodavce, kako za one iz realnog sektora tako i za poslodavce iz javnog sektora. Zakon se primjenjuje na sve one institucije koje su regulirane zakonom o radu institucija BiH što podrazumjeva udruženja i fondacije, jer ne postoji zakon na državnom razini. Obavezu primjene Zakona imaju i oružane snage i policijski službenici, sve do trenutka dok se za njih ne donese poseban propis, kazala je Muhotić.

Točka koja se odnosi na lica koja imaju pravo na sigurnost i zaštitu zdravlja na radu u odnosu na prijašnji zakon ostala je nepromijenjena. Prije svega zažtitu ima radnik, lica, koja su kod poslodavca angažirani bez zasnivanja radnog odnosa (stručno osposobljavanje i sl). lica koja se nalaze na prekvalifikaciji i dokvalifikaciji, učenici i studenti na praktičnoj nastavi (u ovom dijelu je pooštrena mjera da poslodavci moraju provoditi ove mjere), tu su još lica angažirana na javnim radovima, volonterskom radu, zatim lica koja su tijekom izdržavanja zatvorske kazne angažirana na gradilištima i drugim radnim mjestima i druga.

Niz obveza za poslodavce

Kada se govori o obavezama poslodavaca u ovom novom Zakonu Muhotić kaže da je tu jedan niz mjera koje se trebaju ispoštovati.

Obaveze se odnose prije svega na donešenju akta o procjeni rizika to je novina u ovom Zakonu. Ovaj akt će biti svojevrsna procjena riziko faktora za svako radno mjesto koje može izazvati ozljede na radu ili profesionalna oboljenja. Cilj akta je da se smanje ovi rizici i profesionalna oboljenja pa će svaki poslodavac biti dužan donijeti jedan ovakav akt u kojem će procjenjivati je li i koliko određeno radno mjesto može izazvati takve ozljede i profesionalna oboljenja, pojasnila je Muhotić.

Kazala je i kako sastavljenje ovog akta sigurno neće biti lak zadatak za one poslodavce kojima radnici rade na terenu, kojima mjesto rada nije u poslovnim prostorijama, a to su monteri, radnici na gradilištima i slična zanimanja. Ovdje će se morati dosta paziti prilikom definiranja zadataka jer se posao ne veže samo za radno mjesto već i za mjesto rada.

Akt o procjeni rizika poslodavci će se donositi tek nakon što Federalno ministarstvo rada i socijalne politike donese podzakonski akt tj. pravilnik kojim će detaljnije razraditi što točno taj akt o procjeni rizika treba sadržati.

Na snovu ovog akta poslodavac je dužan donijeti interni pravilnik o zaštiti na radu. Ovaj akt treba sadržati sve odredbe koje sadrži i sam Zakon o zaštiti na radu. Krajnji rok da poslodavci usklade svoje opće akte je godina dana od stupanja Zakona na snagu tj. do 7. studenog 2021. godine, kazala je Muhotić.

Osnovna obaveza poslodavca kroz Zakon je  osigurati preventivne mjere prije i u toku rada i upoznati radnike s organiziranjem rada i radnim procesima. Kao i u prijašnjem Zakonu tako i u novom, poslodavac je dužan upoznati radnika sa svim mjerama sigurnosti i zaštite na radu.

Novina u okviru novog Zakona kada su obaveze poslodavaca u pitanju je i određivanje Instituta “Radnika za zaštitu na radu”, koje je definirano kao posebno radno mjesto.

Radnik za zaštitu na radu se ne određuje za sve poslodavce, konkretno to se odnosi samo na one poslodavce koji imaju povećan broj poslova sa rizikom. Zakonom je propisano da poslove s povećanim rizikom regulira poslodavac. Radnik na zaštiti na radu morat će imati položen ispit ispred Federalnog ministarstva rada i socijalne politike i Zakonom su propisane njegove obaveze. Podzakonskim aktima će biti predviđeni uvjeti koje radnici trebaju ispuniti kako bi položili taj ispit ali će se u obzir uzeti i oni radnici koji će biti oslobođeni polaganja ovog ispita, odnosno da će odmah dobiti licencu za obavljanje spomenutih poslova. To će biti radnici koji od ranije obavljaju takve poslove unutar djelatnost u kojima je povećan rizik. Licenca će se izdavati trajno, govori Muhotić.

Imenovanje povjerenika za zaštitu na radu

Još jedna novina je imenovanje povjerenika – “Instituta povjerenika za zaštitu na radu”, a njega određuju radnici kod poslodavca. On se mora imenovati kod svakog poslodavca koji zapošljava 30 i više radnika.

Kada se govori o sredstvima za rad, poslodavac je dužan, prije stavljanja istih u promet, posjedovati odobrenje tj. potvrdan odgovor od strane uvoznika ili proizvođača da je riječ o sredstvima za rad koja ne uzrokuju nešto suprotno od propisa iz Zakona i koji trebaju osigurati sigurnost i zaštitu zdravlja radnika na radu.

Poslodavc će morati imati i uputstvo koje izdaje uvoznik ili proizvođač, što je jako bitno za poslodavca, jer u neku ruku predstavlja i preventivne mjere. Uputstvo će morati biti napisano na jednom od tri službena jezika BiH.

Obaveza poslodavca je i da prilikom zasnivanja radnog odnosa s novim radnikom isti ima utvrđenu radnu sposobnost.

Do sada ova obaveza nije bila nužna za sva radna mjesta, inspekcija to nije tražila, ali novim Zakonom ta obaveza je izričita za sva radna mjesta bez obzira na njegovu težinu.

Obaveze se odnose i na ispitivanje sredstava za rad i opremu, poslodavac je dužan provoditi mjere zaštite od požara, provodi mjere iz osiguranja prve pomoći gdje će morati biti određno najmanje jedno lice koje će biti obučeno iz ove oblasti i drugo.

Zakon poslodavcima propisuje i zdravstveni nadzor, izvještavanje o nesrećama, ozljedama na radu i profesionalnim oboljenjima, izradu procjene ugroženosti radnih mjesta s posebnim uslovima rada, metodologiju izrada elaborata zaštite na radu, periodična ispitivanja alata i sredstava rada, radnih i pomoćnih prostorija, ovlaštene organizacije za zaštitu na radu, inspekcijski nadzor i kaznene odredbe, pojašnjava Muhotić.

Osposobljavanje radnika za siguran rad je još jedna obaveza za poslodavca.

Poslodavci često zaborave da se osposobljavanje treba vršiti i kod promjene radnog mjesta, procesa rada, promjene sredstava za rad i sl. sve to podrazumjeva dodatno osposobljavanje radnika. Zakon predviđa teorijski i praktični način osposobljavanje, kaže.

Decidno je Zakonom propisano kada su posebne kategorije radnika u pitanju a to su lica s invaliditetom, trudnice, porodilje, dojilje, maloljetnici, invalidi druge kategorije i sl.. Za ove kategorije poslodavac je dužan voditi brigu o tim osjetljivim kategorijama i organizirati radno mjesto kao sigurno od opasnosti u skladu sa Zakonom ali i internim aktima tvrtke.

Zakon propisuje zabranu rada trudnicama, porodiljama i dojiljama na poslovima na kojima postoji rizik izloženosti opasnim materijama, kemijskim i biološkim agensima, zračenjima i slično. Ista zabrana se odnosi i za maloljetnike, a ukoliko takvo radno mjesto može ugroziti njihovo zdravlje zabranjuje im se rad. Isto se odnosi i za radnike s promjenjenom radnom sposobnošću, kazala je Muhotić.

Kada su prava i obaveze radnika iz ovog Zakona u pitanju, radnici imaju dužnost primjenjivati mjere zaštite na radu koje poslodavac nalaže. Zakon je taj koji propisuje da ukoliko se radnici ne bi pridržavali već ranije propisanih mjera to predstavlja težu povredu radne obaveze i po toj osnovi poslodavac može otkazati ugovor o radu.

U idućem razdoblju donijet će se veći broj podzakonskih akata, a sve dok se oni ne donesu Zakon o zaštiti na radu predviđa obavezu da se primjenjuju prijašnji, koji su još uvijek na snazi.

Ono što je sad bitno za poslodavce i njihove obaveze je imenovati povjernike za zaštitu na radu koji će obavljati sve zadatke koji su propisani Zakonom o zaštiti na radu, da vrši lječničke pregleda u skladu s pravilnikom koji je trenutno na snazi ali i da dostavlja sve potrebne evidencije. Kada je riječ o aktu interne procjene i internog pravilnika o zaštiti na radu poslodavci će pričekati dok se usvoje pravilnici, kazala je Muhotić

Ovim zakonom predviđeno je i formiranje Vijeća za zaštitu na radu, kojeg će činiti predstavnici Vlade FBiH, udruženja poslodavaca i sindikata, te istaknuti stručnjaci za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu.

Vijeće će pratiti, analizirati i ocjenjivati sustav i politiku zaštite na radu, te pratiti učinke primjene ovoga zakona i o tome obavještavati Vladu FBiH.

Primjena ovog zakona će generalno unaprijediti oblast zaštite na radu u FBiH, te konkretno doprinijeti spriječavanju nastanka ozljeda na radu i profesionalnih oboljenja na svakom radnom mjestu. To će i dodatno doprinijeti ostvarivanju cilja ovog zakona, a to je osiguranje takvih uvjeta na radu kojima u najvećoj mogućoj mjeri biti smanjeni rizici na radu i i postignuti uvjeti koji stvaraju pretpostavku za puno tjelesno, psihičko i socijalno blagostanje radnika.

(www.jabuka.tv)

OGLASI

PRODAJA STANOVA I GRAĐEVINSKIH PARCELA

[slb_exclude]Investitor izgradnje, društvo Domusgradnja oglašava prodaju stanova i građevinskih parcela. U novoformiranom naselju u Ulici Mile Bošnjaka (Jukića njive) u tijeku je izgradnja višestambene zgrade s ukupno 16...

Loading